Arhiva » Vesti » Večernje novosti 03.03.2008
Granice već određene
Večernje novosti ponedeljak, 3. mart 2008.
JEDNOSTRANIM proglašenjem nezavisnosti Kosova Hašim Tači, Agim Čeku i Fatmir Sejdiu, zgazili su svaki akt međunarodnog prava. Pored brojnih povelja, konvencija, odluka, prekršili su i Badinterovu arbitražnu komisiju, koja je još pre 18 godina jasno odredila granice bivših jugoslovenskih republika i stavila tačku na svako dalje razmišljanje o tome.
Naime, kada je početkom devedesetih Skupština Slovenije usvojila akt o proglašenju samostalnosti, a hrvatski Sabor pokrenuo postupak za razdruživanje iz tadašnje SFRJ, međunarodna zajednica je morala da nađe neki način da omogući da ove bivše republike budu i međunarodno priznate. Tako je i došlo do Haške mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji.
- Međunarodna zajednica je dala mandat Badinterovoj arbitražnoj komisiji da daje mišljenja Haškoj mirovnoj konferenciji, koja se krajem 1991. godine odigrala pod vođstvom lorda Karingtona - kaže za „Novosti“ profesor međunarodnog javnog prava dr Milan Paunović. - Predsedništvo tadašnje SFRJ saglasilo se sa njenim formiranjem i samim tim se obavezalo da će poštovati njene odluke.
Kako plan britanskog lorda nije tekao glatko, jer je Slobodan Milošević zastupao politiku nedeljivosti granica tadašnje SFRJ, Badinterova komisija je nekoliko puta davala svoja mišljenja na pitanja Haške konferencije. Najznačajnija su ona koja se odnose na državne granice između tadašnjih republika.
- Na osnovu prakse Međunarodnog suda pravde u slučaju „Burkina Faso protiv Malija“, kao i na osnovu dugogodišnje prakse stvaranja novih država u Južnoj Americi, primenjeno je načelo „uti posseditis iuris“ - objašnjava ovaj stručnjak. - Prema ovom načelu, granice koje su utvrđene između republika iste su one koje su zatečene prilikom raspada SFRJ.
Ovo, kako je nazvano - treće mišljenje Badinterove arbitražne komisije, ima karakter sudske presude. Prema rečima dr Paunovića, to znači da ima obaveznu pravnu snagu za stranke u sporu, kao što je i izvor prava.
Na pitanje, postoji li bar ijedan međunarodni pravni akt koji bi mogao da ide na ruku kosovskim Albancima, naš stručnjak odgovara:
- Ne postoji! Oni se pozivaju na pravo na samoopredeljenje. Međutim, mišljenjem broj dva Badinterove komisije, to pravo se odnosi na narode! Svim evropskim dokumentima i konvencijama eksplicitno je zabranjeno da nacionalne manjine imaju to pravo - da ugroze teritorijalnu celovitost jedne države.
UPOZORENJE ZA CEO BALKAN
- AKO bi se remetile odluke Badinterove komisije, u najmanju ruku bi moglo da se protumači da granice novih država bivše Jugoslavije, više nisu sigurne. Ne samo Srbije, već i BiH i Hrvatske. Takva destabilnost i ponovni pravni zahtevi za menjanje granica, ako ne postoji primena ovog načela, opet bi stvorila veliku krizu i možda rat na Balkanu - upozorava prof. dr Paunović. - To je širi značaj ove odluke!
Naime, kada je početkom devedesetih Skupština Slovenije usvojila akt o proglašenju samostalnosti, a hrvatski Sabor pokrenuo postupak za razdruživanje iz tadašnje SFRJ, međunarodna zajednica je morala da nađe neki način da omogući da ove bivše republike budu i međunarodno priznate. Tako je i došlo do Haške mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji.
- Međunarodna zajednica je dala mandat Badinterovoj arbitražnoj komisiji da daje mišljenja Haškoj mirovnoj konferenciji, koja se krajem 1991. godine odigrala pod vođstvom lorda Karingtona - kaže za „Novosti“ profesor međunarodnog javnog prava dr Milan Paunović. - Predsedništvo tadašnje SFRJ saglasilo se sa njenim formiranjem i samim tim se obavezalo da će poštovati njene odluke.
Kako plan britanskog lorda nije tekao glatko, jer je Slobodan Milošević zastupao politiku nedeljivosti granica tadašnje SFRJ, Badinterova komisija je nekoliko puta davala svoja mišljenja na pitanja Haške konferencije. Najznačajnija su ona koja se odnose na državne granice između tadašnjih republika.
- Na osnovu prakse Međunarodnog suda pravde u slučaju „Burkina Faso protiv Malija“, kao i na osnovu dugogodišnje prakse stvaranja novih država u Južnoj Americi, primenjeno je načelo „uti posseditis iuris“ - objašnjava ovaj stručnjak. - Prema ovom načelu, granice koje su utvrđene između republika iste su one koje su zatečene prilikom raspada SFRJ.
Ovo, kako je nazvano - treće mišljenje Badinterove arbitražne komisije, ima karakter sudske presude. Prema rečima dr Paunovića, to znači da ima obaveznu pravnu snagu za stranke u sporu, kao što je i izvor prava.
Na pitanje, postoji li bar ijedan međunarodni pravni akt koji bi mogao da ide na ruku kosovskim Albancima, naš stručnjak odgovara:
- Ne postoji! Oni se pozivaju na pravo na samoopredeljenje. Međutim, mišljenjem broj dva Badinterove komisije, to pravo se odnosi na narode! Svim evropskim dokumentima i konvencijama eksplicitno je zabranjeno da nacionalne manjine imaju to pravo - da ugroze teritorijalnu celovitost jedne države.
UPOZORENJE ZA CEO BALKAN
- AKO bi se remetile odluke Badinterove komisije, u najmanju ruku bi moglo da se protumači da granice novih država bivše Jugoslavije, više nisu sigurne. Ne samo Srbije, već i BiH i Hrvatske. Takva destabilnost i ponovni pravni zahtevi za menjanje granica, ako ne postoji primena ovog načela, opet bi stvorila veliku krizu i možda rat na Balkanu - upozorava prof. dr Paunović. - To je širi značaj ove odluke!
Preuzeto sa sajta novosti.co.yu »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


Komentari