Arhiva » Vesti » Dnevnik 10.03.2008
Visoki pijanistički dometi
Dnevnik ponedeljak, 10. mart 2008.
Gala koncertom pobednika prethodnog takmičenja i člana žirija Artura Grina u Sinagogi je svečano otvoren program Memorijala „Isidor Bajić“
Već decenijama unazad Novi Sad, potpuno zasluženo, uživa renome jednog od najznačajnijih centara pijanističke umetnosti i klavirske pedagogije u ovom delu Evrope, a logično ishodište toga bilo je i svojevremeno pokretanje Memorijala „Isidor Bajić“, koji je od vremena svojih početaka do danas izrastao u veliku i uglednu muzičku manifestaciju. Ove godine, bijenalni Memorijal održava se po četvrti put, a svečani koncert u Sinagogi, kojim je u petak uveče otvorena ova manifestacija, ubedljivo je pokazao izuzetno visok nivo ovog internacionalnog pijanističkog skupa.
Pre početka muzičkog programa, prisutne je pozdravila izvršni direktor Memorijala „Isidor Bajić“ Radmila Rakin Martinović, rekavši da ova manifestacije ljude treba da uveri u postojanje apsolutne lepote i u čudesnu moć muzike, koja doprinosi međusobnom razumevanju, kao i da predstavi i prepozna beskrajnu snagu talenta mladih muzičara. Potom se publici obratio umetnički direktor festivala Dorijan Leljak, koji je rekao da je najvažniji praktični cilj Memorijala stvaranje prilike mladim pijanistima da se oprobaju i orijentišu na svom umetničkom putu, a festival je otvorio predsednik Skupštine grada Novog Sada Zoran Vučević, koji je u svom obraćanju naglasio da su za uspešnu organizaciju ove manifestacije najzaslužniji pedagozi Muzičke škole „Isidor Bajić“.
U prvom delu koncerta publici se najpre predstavila laureat i pobednica u A kategoriji prethodnog Bajićevog memorijala, sjajna mlada kineska pijanistkinja Linzi Pan, koja je uz pratnju Simfonijskog orkestra RTS sa dirigentom Bojanom Suđićem izvela Grigov Klavirski koncert u a-molu. Mlada, danas četrnaestogodišnja kineska pijanistkinja čiji je raskošni talenat zablistao na prošlom Memorijalu, za protekle dve godine ostvarila je niz značajnih međunarodnih uspeha i pobeda na velikim muzičkim takmičenjima u Aziji i Evropi. Od prethodnog nastupa pred novosadskom publikom do danas, mlada solistkinja ostvarila je i vidan izvođački napredak, što je na najbolji način demonstriralo njeno zrelo i ubedljivo izvođenje muzički poprilično zahtevnog Grigovog koncerta. Pijanistkinjja besprekorne tehnike i tananog izvođačkog pristupa, Linzi Pan pružila je publici efektno i koloritno tumačenje Grigovog koncerta, uz filigranski izvajane linije klavirskog parta, ostvarene u bliskoj saradnji sa dirigentom Suđićem i orkestrom kompaktnog i fino izbalansiranog zvuka.
Nastavak koncerta doneo je nastup mlade novosadske pijanistkinje Tijane Andrejić, takođe pobednice prethodnog Memorijala „Isidor Bajić“, koja je diplomirala na Akademiji umetnosti u klasi profesora Dorijana Leljaka, gde je nastavila master studije, a trenutno je angažovana kao saradnik u nastavi. Tokom poslednjih godina ona je nastavila usavršavanje kod eminentnih domaćih i stranih pedagoga, ostvarivši brojne zapažene koncertne nastupe i sarađujući sa istaknutim stranim izvođačima poput Petera Nađa iz Mađarske, Nađe Laserson i Rustema Hajrudinova iz Londona i Sergeja Kudrjakova iz Rusije. Za ovaj nastup Tijana Andrejić odabrala je atraktivnu, na domaćim koncertnim podijumima ređe izvođenu Rapsodiju na Paganinijevu temu, opus 43 Sergeja Rahmanjinova. Ova široko zasnovana, slobodna parafraza na temu Paganinijevog 24. kaprisa koja je izgrađena na dijaloškom, dramatičnom sučeljavanju kompleksne i vrlo zahtevne klavirske deonice i bujnih orkestarskih intreludija, napisana kao posveta najvećem violinističkom virtuozu i Rapsodija Rahmanjinova, ona postavlja pred muzičare, pre svega pred pijanistu izuzetno složene izvođačke zadatke, kojima je, pokazalo se, mlada solistkinja u potpunosti dorasla. Izvodeći Rapsodiju Rahmanjinova Tijana Andrejić ispoljila je finu muzikalnost, izrazit temperament i briljantan virtuozitet, koji međutim, ni u jednom trenutku nije bio cilj sam za sebe, već je uvek bio podređen građenju monumentalnih, melodioznih i bujno razvijenih muzičkih tokova, zajedno sa orkestrom ostvarujući skladnu i impresivnu interpetaciju ovog dela.
Posle pauze u Sinagogi je nastupio i član žirija Memorijala, istaknuti američki pijanista Artur Grin, koji je tom prilikom izveo Bramsov koncert broj 2, u B-duru, sa oznakom opusa 83. Artur Grin, koji je završio studije na DŽulijard koledžu, u klasi Martina Kenina jedan je od vodećih američkih klavirskih umetnika, koji iza sebe ima niz uspeha na takmičenjima, bogatu koncertnu karijeru i brojna diskografska izdanja, na kojima je snimao muziku Skrjabina, Bramsa, Vilijama Bolkoma, Nikolaja Rosloveca i drugih. Pristupajući popularnom, ali i opsežnom i široko razgranatom Bramsovom klavirskom koncertu Artur Grin je ispoljio tanano poniranje u složenu i slojevitu muzičku strukturu dela, brižljivo ističući logičnu gradaciju i kontrastnu smenu muzičkih raspoloženja, od radosne razigranosti, lirskih intermeca do povremeno tmurnih i mračnih akordskih naglasaka. Posle ponešto vehementno naglašenih i snažno akcentiranih dramatskih vrhunaca prvog i drugog stava, izvesno smirenje donela su Grinova izvođenja lirskog trećeg i gracioznog, raspevanog četvrtog stava, koje su upečatljivo zaokružile ovo uspelo koncertno veče.
Borislav Hložan
Poslato 09.03.2008
Već decenijama unazad Novi Sad, potpuno zasluženo, uživa renome jednog od najznačajnijih centara pijanističke umetnosti i klavirske pedagogije u ovom delu Evrope, a logično ishodište toga bilo je i svojevremeno pokretanje Memorijala „Isidor Bajić“, koji je od vremena svojih početaka do danas izrastao u veliku i uglednu muzičku manifestaciju. Ove godine, bijenalni Memorijal održava se po četvrti put, a svečani koncert u Sinagogi, kojim je u petak uveče otvorena ova manifestacija, ubedljivo je pokazao izuzetno visok nivo ovog internacionalnog pijanističkog skupa.
Pre početka muzičkog programa, prisutne je pozdravila izvršni direktor Memorijala „Isidor Bajić“ Radmila Rakin Martinović, rekavši da ova manifestacije ljude treba da uveri u postojanje apsolutne lepote i u čudesnu moć muzike, koja doprinosi međusobnom razumevanju, kao i da predstavi i prepozna beskrajnu snagu talenta mladih muzičara. Potom se publici obratio umetnički direktor festivala Dorijan Leljak, koji je rekao da je najvažniji praktični cilj Memorijala stvaranje prilike mladim pijanistima da se oprobaju i orijentišu na svom umetničkom putu, a festival je otvorio predsednik Skupštine grada Novog Sada Zoran Vučević, koji je u svom obraćanju naglasio da su za uspešnu organizaciju ove manifestacije najzaslužniji pedagozi Muzičke škole „Isidor Bajić“.
U prvom delu koncerta publici se najpre predstavila laureat i pobednica u A kategoriji prethodnog Bajićevog memorijala, sjajna mlada kineska pijanistkinja Linzi Pan, koja je uz pratnju Simfonijskog orkestra RTS sa dirigentom Bojanom Suđićem izvela Grigov Klavirski koncert u a-molu. Mlada, danas četrnaestogodišnja kineska pijanistkinja čiji je raskošni talenat zablistao na prošlom Memorijalu, za protekle dve godine ostvarila je niz značajnih međunarodnih uspeha i pobeda na velikim muzičkim takmičenjima u Aziji i Evropi. Od prethodnog nastupa pred novosadskom publikom do danas, mlada solistkinja ostvarila je i vidan izvođački napredak, što je na najbolji način demonstriralo njeno zrelo i ubedljivo izvođenje muzički poprilično zahtevnog Grigovog koncerta. Pijanistkinjja besprekorne tehnike i tananog izvođačkog pristupa, Linzi Pan pružila je publici efektno i koloritno tumačenje Grigovog koncerta, uz filigranski izvajane linije klavirskog parta, ostvarene u bliskoj saradnji sa dirigentom Suđićem i orkestrom kompaktnog i fino izbalansiranog zvuka.
Nastavak koncerta doneo je nastup mlade novosadske pijanistkinje Tijane Andrejić, takođe pobednice prethodnog Memorijala „Isidor Bajić“, koja je diplomirala na Akademiji umetnosti u klasi profesora Dorijana Leljaka, gde je nastavila master studije, a trenutno je angažovana kao saradnik u nastavi. Tokom poslednjih godina ona je nastavila usavršavanje kod eminentnih domaćih i stranih pedagoga, ostvarivši brojne zapažene koncertne nastupe i sarađujući sa istaknutim stranim izvođačima poput Petera Nađa iz Mađarske, Nađe Laserson i Rustema Hajrudinova iz Londona i Sergeja Kudrjakova iz Rusije. Za ovaj nastup Tijana Andrejić odabrala je atraktivnu, na domaćim koncertnim podijumima ređe izvođenu Rapsodiju na Paganinijevu temu, opus 43 Sergeja Rahmanjinova. Ova široko zasnovana, slobodna parafraza na temu Paganinijevog 24. kaprisa koja je izgrađena na dijaloškom, dramatičnom sučeljavanju kompleksne i vrlo zahtevne klavirske deonice i bujnih orkestarskih intreludija, napisana kao posveta najvećem violinističkom virtuozu i Rapsodija Rahmanjinova, ona postavlja pred muzičare, pre svega pred pijanistu izuzetno složene izvođačke zadatke, kojima je, pokazalo se, mlada solistkinja u potpunosti dorasla. Izvodeći Rapsodiju Rahmanjinova Tijana Andrejić ispoljila je finu muzikalnost, izrazit temperament i briljantan virtuozitet, koji međutim, ni u jednom trenutku nije bio cilj sam za sebe, već je uvek bio podređen građenju monumentalnih, melodioznih i bujno razvijenih muzičkih tokova, zajedno sa orkestrom ostvarujući skladnu i impresivnu interpetaciju ovog dela.
Posle pauze u Sinagogi je nastupio i član žirija Memorijala, istaknuti američki pijanista Artur Grin, koji je tom prilikom izveo Bramsov koncert broj 2, u B-duru, sa oznakom opusa 83. Artur Grin, koji je završio studije na DŽulijard koledžu, u klasi Martina Kenina jedan je od vodećih američkih klavirskih umetnika, koji iza sebe ima niz uspeha na takmičenjima, bogatu koncertnu karijeru i brojna diskografska izdanja, na kojima je snimao muziku Skrjabina, Bramsa, Vilijama Bolkoma, Nikolaja Rosloveca i drugih. Pristupajući popularnom, ali i opsežnom i široko razgranatom Bramsovom klavirskom koncertu Artur Grin je ispoljio tanano poniranje u složenu i slojevitu muzičku strukturu dela, brižljivo ističući logičnu gradaciju i kontrastnu smenu muzičkih raspoloženja, od radosne razigranosti, lirskih intermeca do povremeno tmurnih i mračnih akordskih naglasaka. Posle ponešto vehementno naglašenih i snažno akcentiranih dramatskih vrhunaca prvog i drugog stava, izvesno smirenje donela su Grinova izvođenja lirskog trećeg i gracioznog, raspevanog četvrtog stava, koje su upečatljivo zaokružile ovo uspelo koncertno veče.
Borislav Hložan
Poslato 09.03.2008
Preuzeto sa sajta dnevnik.co.yu »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


Komentari