Vesti » Dnevnik 12.03.2008
Ni rajsku batinu ne treba zaboraviti
Dnevnik sreda, 12. mart 2008.
Da li je pet do 12 za suzbijanje nasilja u školama, za kad je u juče u novosadskoj Tehničkoj školi „Jovan Vukanović“ simbolično zakazan okrugli sto u organizaciji Aktiva direktora srednjih škola novosadske i okolnih opština, ili je za ovaj problem već 12.15 sati, kad je ova sesija stvarno počela, možda najbolje govori podatak da učesnicima, zbog brutalnosti, nije prikazan video-zapis srednjoškolaca s novosadskog asfalta sa stvarnim učesnicima, od počinilaca i žrtvi, do namernih posmatrača.
Tek, svi nadležni, od vaspitača, vlasti, dijagnostičara, terapeuta, predstavnika represivnih organa, roditelja i srednjoškolaca, izneli su svoje viđenje problema. Konačno se o njemu progovorilo i svi su spremni da se s njim uhvate ukoštac. Sad samo parametre uvezati u uzročno-posledični sistem i s definicija preći na konkretne mere, sprečavati, kažnjavati, lečiti... Spasavati šta se spasti može.
A „propušteno gradivp“ izgleda da se, kao što je rekla Sonja Bjekić iz Unije učeničkih parlamenata novosadskih srednjih škola, sad pojavljuje kao lajt motiv. Isto to, ali iz ekspertske vizure dr Predraga Mihajlovića, neuropsihijatra iz Centra za traumu, zove se egzistencijalna dosada ili ispunjenost mlade generacije, što, uz odbačenost i doživljaj nepravde, dovodi do agresije. Ako svi budu reagovali i na najmanji oblik ovakvog ponašanja, žrtve će videti da vredi reagovati, a vinovnici da se ne isplati takvo ponašanje, jer ne ostaje nekažnjeno, reče psiholog Nataša Malešević. I ako se, po oceni dr Mirjane Milankov iz Nacionalnog centra za prevenciju povreda i promociju bezbednosti, bude sistemski radilo u trouglu porodica - škola - mediji, uz više vaspitne uloge škola i osluškivanja potreba mladih, kako smatra Verica Grbić, može se doći i do pozitivnog pomaka. Ne sme se zaboraviti ni nužnost represije, u kojoj su, po ubeđenju Vesne Arlov iz Grupe za suzbijanje maloletničke delikvencije MUP-a, dodatni problem roditelji maloletnih delinkvenata. Oni iz faze kad preterano štite svoju, realno krivu decu, brzo prolaze u onu u kojoj s njima više nemaju kontakt i prepuštaju ih policiji na propuštene vaspitne lekcije. Da sve ovo nije ništa novo potvrđuju i aktivnosti Ministarstva prosvete, koje je pobrojala psiholog Zlata Jović iz Školske uprave Novi Sad, od Nacionalnog plana akcije za decu, preko akcije „Škola bez nasilja“, do konkretnog protokola o postupanju u kriznim situacijama, prosleđenog svim školama.
D. Devečerski
Poslato 11.03.2008
Tek, svi nadležni, od vaspitača, vlasti, dijagnostičara, terapeuta, predstavnika represivnih organa, roditelja i srednjoškolaca, izneli su svoje viđenje problema. Konačno se o njemu progovorilo i svi su spremni da se s njim uhvate ukoštac. Sad samo parametre uvezati u uzročno-posledični sistem i s definicija preći na konkretne mere, sprečavati, kažnjavati, lečiti... Spasavati šta se spasti može.
A „propušteno gradivp“ izgleda da se, kao što je rekla Sonja Bjekić iz Unije učeničkih parlamenata novosadskih srednjih škola, sad pojavljuje kao lajt motiv. Isto to, ali iz ekspertske vizure dr Predraga Mihajlovića, neuropsihijatra iz Centra za traumu, zove se egzistencijalna dosada ili ispunjenost mlade generacije, što, uz odbačenost i doživljaj nepravde, dovodi do agresije. Ako svi budu reagovali i na najmanji oblik ovakvog ponašanja, žrtve će videti da vredi reagovati, a vinovnici da se ne isplati takvo ponašanje, jer ne ostaje nekažnjeno, reče psiholog Nataša Malešević. I ako se, po oceni dr Mirjane Milankov iz Nacionalnog centra za prevenciju povreda i promociju bezbednosti, bude sistemski radilo u trouglu porodica - škola - mediji, uz više vaspitne uloge škola i osluškivanja potreba mladih, kako smatra Verica Grbić, može se doći i do pozitivnog pomaka. Ne sme se zaboraviti ni nužnost represije, u kojoj su, po ubeđenju Vesne Arlov iz Grupe za suzbijanje maloletničke delikvencije MUP-a, dodatni problem roditelji maloletnih delinkvenata. Oni iz faze kad preterano štite svoju, realno krivu decu, brzo prolaze u onu u kojoj s njima više nemaju kontakt i prepuštaju ih policiji na propuštene vaspitne lekcije. Da sve ovo nije ništa novo potvrđuju i aktivnosti Ministarstva prosvete, koje je pobrojala psiholog Zlata Jović iz Školske uprave Novi Sad, od Nacionalnog plana akcije za decu, preko akcije „Škola bez nasilja“, do konkretnog protokola o postupanju u kriznim situacijama, prosleđenog svim školama.
D. Devečerski
Poslato 11.03.2008
Preuzeto sa sajta dnevnik.co.yu »
Povezane vesti
Srednjoškolka glavu onesvešćene devojke udarala o beton
Građanski list sreda, 12. mart 2008.
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi



Komentari
Ponašanje dece u školama je rezultat našeg društva iz koga je proteran moral i humanost.