Arhiva » Vesti » Biznis novine 08.04.2008
Plemeniti gutljaj vina
Vino živi svojim životom od burnog početka (vrenja) pa do smirene starosti. Ono daje energiju, podržava intimu prijateljstava i porodičnog stola, pratilac je ljudi u trenucima napora, brige, tuge i radosti
Biznis novine utorak, 8. april 2008.
Vino je najkorisnije od svih pića, najukusniji lek, najprijatnije od svih prehrambenih namirnica. Plod vinove loze koristi se kao hrana ili se prerađuje. Njegov najvažniji i najtraženiji proizvod je vino, u nekim zemljama je redovni deo obroka, a služi i kao začin za mnoga jela. Na osnovu tih činjenica dobri poznavaoci kuhinje za vino kažu da je - jelo.
Najskuplje stare boce
Stare i retke flaše vina obično se sele od podruma do podruma generacijama, dok ne završe na nekoj od aukcija „Sotbija" ili „Kristija" gde ih se domognu strasni kolekcionari koji ne žale hiljade dolara. Jedna od najređih flaša vina na svetu, pronađena pored Pariza, bila je u vlasništvu Kristofera Forbsa, potpredsednika kompanije „Forbs". Zelenu bocu sa vinom, na kojoj nije bilo etikete, već samo natpis „1787 Lafitte Th.J" on je kupio na „Kristijevoj" aukciji 4. decembra 1985. godine za 160.000 dolara. Danas stručnjaci smatraju da je flaša pripadala nekada poznatom kolekcionaru vina Tomasu Džefersonu i da je jedan od najskupljih rariteta među alkoholnim pićima. Ona je zvanično priznata za najskuplju flašu vina na svetu i uneta u Ginisovu knjigu rekorda.
Na „Sotbijevoj" aukciji 2007. „Najbolja i najređa vina", na kojoj je bilo izloženo 1.725 boca, kralj aukcije postalo je vino „Chateau Petrus 2000", koje je prodato za 44. 812 dolara, što je nešto manje od flaše vina iste sorte prodate 1998. za 44.825 dolara.
Loš učinak na ljudski organizam nema vino, nego preterivanje u ispijanju, kao i prekomerna ishrana ili bilo koja druga fizička aktivnost. O važnosti vina kao hrani pisali su mnogi stručnjaci iz te oblasti (gastronomi, doktori, enolozi i dr.), naročito u Francuskoj i Italiji.
Kažu da boca vina može da zameni 500 kalorija masnoće ili šećera u svakodnevnoj hrani čoveka koji fizički radi. Jedan gram alkohola oslobađa sedam kalorija, a vino jačine 11 vol. % u jednoj litri sadrži 87 g alkohola. Prema tome, zdrav čovek koji fizički radi, dnevno može da popije 0,7 l vina, onaj ko se ne izlaže većim fizičkim naporima 0,31, a žena i mlad čovek 0,21 vina jačine 11 vol. %.
Mnogo ribe, malo vina
Dakle, ako se pije razumno, vino je zdravo piće, posebno crno. Nikad se ne treba piti na tašte, ali ne samo vino, već ni jedno alkoholno piće. Zalogajem sira ili nekom maslinom, sprečićete neposredan prelaz alkohola u krv, jer će tim zalogajem biti zatvoren prolaz između želuca i tankog creva. Uz hranu u želucu, alkohol će sporije ulaziti u krvotok. Vino počnite da pijete tek usred ručka ili večere. Ne mešajte vodu i vino! Tada alkohol brže prodire u krv. Važno je da svi oni koji duži niz godina uživaju u vinu i jelu, uvek sa merom, treba da zapamte da treba da jedu mnogo ribe, malo mesa, mnogo povrća i voća, hleb bogat vlaknima (crni), fermentisane mlečne proizvode, maslinovo ulje i do tri decilitra vina, po mogućnosti crnog.
Zalogajem sira ili nekom maslinom, sprečava se direktan prelaz alkohola u krv
Osim alkohola i kiselina, vino sadrži i šećer, organske i mineralne soli, belančevine, vitamine i dr. U raznim zemljama ispitivani su razni uticaji na učestalost smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Ustanovljena je 3 do 5 puta manja smrtnost od infarkta miokarda u Francuskoj i Italiji, u odnosu na Škotsku i Irsku. Francuski naučnici ustanovili su da pozitivno fiziološko delovanje dolazi od spojeva skupova polifenola, koje su nazvali proantocijanidolima, a najviše ih sadrže crna vina.
Naučna ispitivanja afirmisala su u našem veku vino kao hranu, kao antiseptik i kao regulator mnogih procesa u organizmu. Vino je svojom bojom i prozirnošću uživanje za oko, nos (mirisom), čulo ukusa (aromom). To je dovoljno da počnu da se luče želudačni sokovi i da se potpuno razvije apetit. U ograničenim količinama alkohol iz vina povoljno deluje na varenje i pojačava unutrašnje sagorevanje.
Sve je to od lošeg vina...
Nasuprot svemu ovome, u većim količinama alkohol potpuno menja ulogu. Organizam tu povećanu količinu ne može da razgradi tako da ga pretvori u energiju. Alkohol ne može sasvim da se izluči, pa ostaje u krvi. Ako sa količinom alkohola preteramo, tkivo organizma se trajno infiltrira sa njim, pa postepeno nastaju ozlede različitih tkiva. Zato, još jednom valja naglasiti, ne treba piti uzalud, već priđite vinu razumno i uživajte u njemu, a to znači: ne pijte loša vina, vina bez oznake porekla, a isto tako ga nemojte piti uz neprikladna jela.
Vino ostaje „princ" medu pićima do danas i za budućnost, bez sigurne zamene
Vino nije samo hemijski spoj ili mrtva materija. Vino je živa materija i živi svojim životom od svoga burnog početka (vrenja) pa do svoje smirene starosti. Ono je pre svega energija za čoveka, podržava intimu prijateljstava i porodičnog stola, pratilac je ljudi u trenucima napora, brige, tuge i radosti, i kao takvo ostaje „princ" medu pićima do danas i za budućnost, bez sigurne zamene.
Najskuplje stare boce
Stare i retke flaše vina obično se sele od podruma do podruma generacijama, dok ne završe na nekoj od aukcija „Sotbija" ili „Kristija" gde ih se domognu strasni kolekcionari koji ne žale hiljade dolara. Jedna od najređih flaša vina na svetu, pronađena pored Pariza, bila je u vlasništvu Kristofera Forbsa, potpredsednika kompanije „Forbs". Zelenu bocu sa vinom, na kojoj nije bilo etikete, već samo natpis „1787 Lafitte Th.J" on je kupio na „Kristijevoj" aukciji 4. decembra 1985. godine za 160.000 dolara. Danas stručnjaci smatraju da je flaša pripadala nekada poznatom kolekcionaru vina Tomasu Džefersonu i da je jedan od najskupljih rariteta među alkoholnim pićima. Ona je zvanično priznata za najskuplju flašu vina na svetu i uneta u Ginisovu knjigu rekorda.
Na „Sotbijevoj" aukciji 2007. „Najbolja i najređa vina", na kojoj je bilo izloženo 1.725 boca, kralj aukcije postalo je vino „Chateau Petrus 2000", koje je prodato za 44. 812 dolara, što je nešto manje od flaše vina iste sorte prodate 1998. za 44.825 dolara.
Loš učinak na ljudski organizam nema vino, nego preterivanje u ispijanju, kao i prekomerna ishrana ili bilo koja druga fizička aktivnost. O važnosti vina kao hrani pisali su mnogi stručnjaci iz te oblasti (gastronomi, doktori, enolozi i dr.), naročito u Francuskoj i Italiji.
Kažu da boca vina može da zameni 500 kalorija masnoće ili šećera u svakodnevnoj hrani čoveka koji fizički radi. Jedan gram alkohola oslobađa sedam kalorija, a vino jačine 11 vol. % u jednoj litri sadrži 87 g alkohola. Prema tome, zdrav čovek koji fizički radi, dnevno može da popije 0,7 l vina, onaj ko se ne izlaže većim fizičkim naporima 0,31, a žena i mlad čovek 0,21 vina jačine 11 vol. %.
Mnogo ribe, malo vina
Dakle, ako se pije razumno, vino je zdravo piće, posebno crno. Nikad se ne treba piti na tašte, ali ne samo vino, već ni jedno alkoholno piće. Zalogajem sira ili nekom maslinom, sprečićete neposredan prelaz alkohola u krv, jer će tim zalogajem biti zatvoren prolaz između želuca i tankog creva. Uz hranu u želucu, alkohol će sporije ulaziti u krvotok. Vino počnite da pijete tek usred ručka ili večere. Ne mešajte vodu i vino! Tada alkohol brže prodire u krv. Važno je da svi oni koji duži niz godina uživaju u vinu i jelu, uvek sa merom, treba da zapamte da treba da jedu mnogo ribe, malo mesa, mnogo povrća i voća, hleb bogat vlaknima (crni), fermentisane mlečne proizvode, maslinovo ulje i do tri decilitra vina, po mogućnosti crnog.
Zalogajem sira ili nekom maslinom, sprečava se direktan prelaz alkohola u krv
Osim alkohola i kiselina, vino sadrži i šećer, organske i mineralne soli, belančevine, vitamine i dr. U raznim zemljama ispitivani su razni uticaji na učestalost smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Ustanovljena je 3 do 5 puta manja smrtnost od infarkta miokarda u Francuskoj i Italiji, u odnosu na Škotsku i Irsku. Francuski naučnici ustanovili su da pozitivno fiziološko delovanje dolazi od spojeva skupova polifenola, koje su nazvali proantocijanidolima, a najviše ih sadrže crna vina.
Naučna ispitivanja afirmisala su u našem veku vino kao hranu, kao antiseptik i kao regulator mnogih procesa u organizmu. Vino je svojom bojom i prozirnošću uživanje za oko, nos (mirisom), čulo ukusa (aromom). To je dovoljno da počnu da se luče želudačni sokovi i da se potpuno razvije apetit. U ograničenim količinama alkohol iz vina povoljno deluje na varenje i pojačava unutrašnje sagorevanje.
Sve je to od lošeg vina...
Nasuprot svemu ovome, u većim količinama alkohol potpuno menja ulogu. Organizam tu povećanu količinu ne može da razgradi tako da ga pretvori u energiju. Alkohol ne može sasvim da se izluči, pa ostaje u krvi. Ako sa količinom alkohola preteramo, tkivo organizma se trajno infiltrira sa njim, pa postepeno nastaju ozlede različitih tkiva. Zato, još jednom valja naglasiti, ne treba piti uzalud, već priđite vinu razumno i uživajte u njemu, a to znači: ne pijte loša vina, vina bez oznake porekla, a isto tako ga nemojte piti uz neprikladna jela.
Vino ostaje „princ" medu pićima do danas i za budućnost, bez sigurne zamene
Vino nije samo hemijski spoj ili mrtva materija. Vino je živa materija i živi svojim životom od svoga burnog početka (vrenja) pa do svoje smirene starosti. Ono je pre svega energija za čoveka, podržava intimu prijateljstava i porodičnog stola, pratilac je ljudi u trenucima napora, brige, tuge i radosti, i kao takvo ostaje „princ" medu pićima do danas i za budućnost, bez sigurne zamene.
Preuzeto sa sajta biznisnovine.com »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


Komentari