Vesti » Blic 08.04.2008
Beograd od otrova čuvaju vetrovi i hrabri vatrogasci
U neposrednoj blizini glavnog grada još jednom izbegnuta ekološka havarija
Blic utorak, 8. april 2008.
Akcident u magacinu „Galenika Fitofarmacije“ a.d. u Beogradu preksinoć je potvrdio da je Srbija još nespremna za takve nesreće. Samo zahvaljujući hrabrom reagovanju vatrogasaca i činjenici da vetar nije odneo otrovni oblak ka gusto naseljenom delu Zemuna, nije bilo poginulih i teže otrovanih spasilaca i građana. Sirene za uzbunu se preksinoć nisu oglasile, a opštinske vlasti Zemuna žalile su se juče da su o požaru u krugu „Galenike“ saznali iz medija, i to nekoliko sati kasnije.
Ako se izuzme potreba naših političara da sve i svašta iskoriste za predizbornu kampanju, ostaje mnogo nejasnoća, a najveću sumnju izaziva činjenica da juče nije bilo rezultata merenja zagađenosti pogođenog područja iako je najavljeno da će se sve znati. Ovako izgleda da su posle havarije svi požurili da kažu da opasnosti od ozbiljnog zagađenja nema. Takvu su priču ponavljali i juče, ali miris kiselog kupusa i grebanje u grlu nalik onom koje izaziva suzavac stanovnici Altine, Zemun Polja, pa čak i Bežanijske kose pamtiće još dugo. Ove intervencije sećaće se i hrabri vatrogasci i policajci koji su prvi krenuli da gase požar u prostoriji za pripremu sirovina „Galenika Fitofarmacije“ a.d. koji je izbio tokom prevođenja materije iz čvrstog u tečno stanje, a zatim izazvao eksploziju pet buradi sa dimetoatom.
Požar je, da podsetimo, izbio prekjuče oko 19.30 časova, a prostorija površine 30 metara kvadratnih „fizički je, prema saopštenju, odvojena i izolovana od ostalih delova pogona, tako da se požar nije proširio niti naneo veću štetu objektu“, navodi se u saopštenju firme.
Inače, prilikom gašenja požara najviše su stradali vatrogasci. Ukupno 29 ljudi zbrinuto je na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, a među njima je 20 vatrogasaca, sedam radnika „Galenike“ i dva policajca. Svi oni su bili izloženi gasovima nakon eksplozije u skladištu. Dva pacijenta imaju opekotine šake prvog i drugog stepena. Požar je lokalizovan oko 22 časa, ali je strepnja stanovnika ovog dela Zemuna ostala. Zašto sirenama nije oglašena opasnost, pitali su se oni.
Odgovarajući juče na to pitanje, ministar zdravlja Srbije Tomica Milosavljević kazao je da se u ovakvim situacijama postupa po pravilima Ministarstva za zaštitu životne sredine i nadležnih inspekcija.
„To što nije bilo sirena, znači da nije bilo razloga za uzbunjivanje“, rekao je Milosavljević.
On je juče ocenio da su sve nadležne službe dobro reagovale posle eksplozije i potvrdio da je situacija „pod kontrolom“. Policijskom istragom biće utvrđeni uzroci eksplozije koja je dovela do požara i odgovorni će biti kažnjeni, kazao je Milosavljević novinarima.
Direktor Zavoda za gradsko zdravlje Slobodan Tošović potvrdio je novinarima da u „Galenici“ i okolnim zemunskim naseljima više nema opasnosti od zagađenja.
Predrag Marić, načelnik Sektora za spasavanje i zaštitu MUP-a Srbije, kaže da je krajnje vreme da Srbija zameni postojeći zakon iz 1977. godine o zaštiti od elementarnih nepogoda novim i savremenijim. Novi predlog zakona baziran je na iskustvima 23 evropske zemlje, u kojima se služba za reagovanja u vanrednim situacijama nalazi u MUP-u, zbog troškova angažovanja. Iako je Marić nekoliko puta ukazivao na važnost donošenja zakona, u Srbiji se, međutim, u protekle tri godine s tim se odugovlačilo jer nije postojalo jedinstveno mišljenje da li bi ta služba trebalo da bude u sastavu MUP-a ili da bude samostalna.
Nacrt novog zakona o zaštiti i spasavanju pre nešto više od mesec dana poslat je resornim ministarstvima u Vladi Srbije na razmatranje.
- Suština je da se formiraju timovi specijalizovani za reagovanje u vanrednim situacijama, među kojima su i ekološke nesreće. Okosnicu tih timova činili bi ljudi iz Sektora za zaštitu i spasavanje, ali bi im pomagale i druge stručne službe. Novina u odnosu na predlog zakona koji je već bio u skupštinskoj proceduri 2006. jeste to što se menja uloga građana u zaštiti i spasavanju i oni koji se angažuju bili bi za to plaćeni - ističe Marić.
Načelnik Marić objašnjava da su pojedini gradovi, kao što je Kruševac, prošle godine jako dobro funkcionisali u vanrednim situacijama.
- Lokalna samouprava napravila je ugovor sa firmama koje u slučaju vanrednih situacija obezbeđuju ljude i mehanizaciju.
Marić se osvrnuo i na to da je plan da se svaka vatrogasna jedinica u Srbiji dobro opremi i obuči za dejstvo u slučaju akcidenta kao što je bio u „Galenici“. On je napomenuo i da je planirana nabavka specijalne opreme za vatrogasne službe stacionirane na koridoru 10, jer se tom saobraćajnicom transportuje najveći deo opasnih materija.
- Pokušavamo da te jedinice opremimo specijalnim vatrogasnim vozilima za rad s agresivnim materijama. Jedno takvo vozilo je preksinoć bilo angažovano u „Galenici“ - rekao je Marić i napomenuo da su i četvorica vatrogasaca koji su ušli da bi ispitali situaciju u magacinu „Galenike“ bili obučeni u specijalne skafandere za rad s opasnim materijama.
Načelnik Marić kaže da je u planu nabavka još zaštitnih odela - skafandera, za rad s agresivnim materijama za 27 teritorijalnih centara.
Marić napominje da nije istinita informacija koja se pojavila u pojedinim medijima da vatrogasci nisu imali neophodnu opremu.
- Bili su opremljeni. Imali su zaštitna odela, maske, izolacione rukavice, aparate. Vatrogasci su se menjali i unutra ostajali koliko traje jedna boca, desetak minuta - objašnjava Marić.
Predrag Marić napominje da, osim Beograda, u Srbiji ima i drugih gradova gde postoji potencijalna opasnost od ekoloških akcidenata. To su Rafinerija u Pančevu, „Merima“ u Kruševcu, i fabrike u drugim industrijskim gradovima.
- U tim gradovima rizik od izbijanja ekoloških i hemijskih akcidenata vrlo je veliki i oni su obuhvaćeni planom nabavke specijalne lične opreme i vatrogasnih vozila - kaže Marić.
On napominje da je planirano i usvajanje zakona o zaštiti od požara, te da je u pripremi i zakon o prometu eksplozivnih materija.
Na vanrednoj konferenciji za novinare, gradonačelnica Zemuna Gordana Pop-Lazić zatražila je juče utvrđivanje odgovornosti nadležnih gradskih službi za, kako je rekla, neblagovremeno obaveštavanje javnosti o opasnostima izazvanim eksplozijom.
Podsećajući da su stručne ekipe još preksinoć na terenu obavile merenje količine štetnih materija u vazduhu, Gordana Pop-Lazić je upitala zašto rezultati tih merenja nisu odmah objavljeni, već su najavljeni za sledeći dan. Ona je istakla da je zakonska obaveza svih nadležnih gradskih službi da imaju dežurnog službenika u takvim situacijama i zatražila da se utvrdi ko je preksinoć bio dežuran.
„Fitofarmacija“ je, prema saopštenju tog preduzeća, specijalizovana kompanija za proizvodnju sredstava za zaštitu bilja. Ima poluvekovnu tradiciju, a na sadašnjoj lokaciji posluje od 1966. godine. „Sve aktivnosti i procesi su propisani i strogo se kontrolišu, a svi zaposleni su odgovarajuće obučeni i poseduju višegodišnje iskustvo“, navedeno je u saopštenju ovog preduzeća.
Prazne ulice, puna ambulanta
Prazne ulice, zatvoreni prozori i puna ambulanta - to je slika beogradskog naselja Galenike dan posle požara u fabrici insekticida i pesticida „Galenika Fitofarmacija“. Uprkos tome, prve fabričke komšije tvrde da požar skoro da nisu ni osetili. Za razliku od njih, stanovnici Altine i Batajnice, a posebno Zemun Polja, pričaju samo o gušenju koje je izazvao neprijatan gorko-kiselo-ljuti dim sa mirisom luka, nastao sagorevanjem insekticida dimetoata.
Kroz ambulantu zemunskog Doma zdravlja u centru Galenike juče je, samo do 14 sati prošlo oko 100 ljudi. Lekari, ipak, kažu da je to uobičajena gužva i da im se niko nije žalio na mučninu, povraćanje ili bilo koji drugi simptom koji bi mogao da ukaže na trovanje kao posledicu požara. Ipak, ljudi u čekaonici samo o požaru i gušenju razgovaraju.
- I sad u ustima osećam ukus tog gadnog dima. Kod „Metroa“ je jutros bilo strašno. Sve to iz vazduha palo je i napravilo maglu visoku oko metar i po od zemlje. Kao naslage. Nisam zato došla kod lekara iako me i dalje guši - priča Milanka Kovačević (49), stanovnica Zemun Polja, dok čeka na pregled u ambulanti zemunskog Doma zdravlja u Galenici.
I na benzinskoj pumpi „Euro gas“, na kraju Batajničkog druma, požar je glavna tema. Radnici su uglavnom iz kraja, pa međusobno, ali i sa mušterijama razmenjuju iskustva od prethodne noći.
- U Batajnici se smrad malo osetio, a u jednom od okolnih sela dim je bio tako gust da su mislili da negde curi gas. Malopre je bio čovek iz Stare Pazove i kaže da je dim stigao čak do tamo - priča jedan od momaka sa pumpe.
I dok pola Beograda bruji o preksinoćnom požaru nagađajući kakve sve posledice mogu da budu, oni koji žive uz samu fabriku potpuno su mirni.
- Nisam čuo eksploziju, a ni osetio neki neprijatan miris. Otvorio sam prozor kad sam video vatrogasce. Pitao sam ih šta se dešava, a oni rekoše: „Eksplozija, zatvori prozor!“ Uradio sam kako su tražili i nastavio da gledam. Bilo je oko 50 ljudi, gužva... Vatrogasna kola ulaze, izlaze... Hitna isto tako. Nisam se ni uplašio ni uspničio kao da ništa nije bilo - Milan Popović (64), najbliži komšija „Galenika Fitofarmacije“.
S. T.
Najavljene krivične prijave protiv odgovornih
Republička inspekcija za zaštitu životne sredine podneće krivičnu prijavu protiv odgovornog lica u preduzeću „Galenika Fitofarmacija“ a.d. zbog učinjenog krivičnog dela zagađenja životne sredine u većoj meri ili na širem prostoru, kao i zbog izazivanja opšte opasnosti za život ili za imovinu većeg obima.
Takođe, na osnovu dobijenih preliminarnih rezultata ovlašćene stručne organizacije Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, Republička inspekcija za zaštitu životne sredine donela je rešenje kojim je preduzeću „Galenika Fitofarmacija“ a.d. privremeno zabranila obavljanje tehnološkog procesa proizvodnje pesticida.
Zagađenje tri puta veće
Ovlašćena stručna organizacija Gradski zavod za javno zdravlje Beograd juče je dostavila Ministarstvu zaštite životne sredine preliminarni izveštaj o ispitivanju uzoraka vazduha uzetih u toku požara nastalog u fabrici „Galenika Fitofarmacija“ a.d.
Navedenim izveštajem konstatovano je da su koncentracije dimetoata u vazduhu veće od normiranih, i to:
1. na mernom mestu u naselju Altina (pored autoputa) i naselju Zemun Polje (Kamendin) bile su dva do tri puta veće od normiranih;
2. u industrijskoj zoni Zemun i na lokaciji blizu Robne kuće „Metro“ bile su tri puta veće od normiranih;
3. u južnom delu naselja Batajnica prelazile su normirane vrednosti.
S obzirom na to da našim propisima nije regulisana granična vrednost imisije u vazduhu za dimetoate, koristi se norma koja u najvećem broju zemalja iznosi do 5 µg/m3.
Analizom uzorka otpadne vode poreklom od gašenja požara, u istoj je konstatovano prisustvo dimetoata u količini od 2,9 mg/l, što takođe prelazi granične vrednosti, koje prema našim propisima za vode koje se ispuštaju u kanalizaciju, ne smeju da sadrže više od 0,2 mg/l ukupnih pesticida.
Dimetoat ima burnu reakciju
Dimetoat, supstanca koja je planula, koristi se za suzbijanje štetnih insekata u poljoprivredi, „karakterističnog je, neprijatnog mirisa a na temperaturama iznad 80 stepeni Celzijusa ubrzano se razgrađuje, pri čemu postoji mogućnost burne reakcije“. Razgradnjom nastaju potencijalno opasna jedinjenja, ali podložna su daljoj brzoj razgradnji do gasova koji nisu štetni po ljudsko zdravlje i životnu sredinu, a „kao deo preventivnih procedura, količine kojima se odjednom operiše ograničene su da bi se minimizirala moguća šteta od udesa“, saopštili su juče iz „Galenika Fitofarmacije“ a.d.
Dimetoat se u organizam unosi putem disajnih organa i kože, i u zavisnosti od koncentracije, može izazvati niz ozbiljnih zdravstvenih problema poput „poremećaja funkcije centralnog i perifernog nervnog sistema“.
Povređeni vatrogasci o nesreći
Morali smo da sprečimo katastrofu
Nalazili smo se kod ulaza. Sve je bilo mirno i skinuo sam zaštitne rukavice. Iznenada se dogodila eksplozija i pojavio se jak plamen. Kolega Živojinović bio je okrenut leđima i u strahu da se ne povredi, odgurnuo sam ga. Po rukama su mi se pojavili plikovi i prevezen sam na VMA, ali sve se dobro završilo, priča Salim Selimović, pripadnik Vatrogasne brigade Voždovac, koji je preksinoć u gašenju požara u magacinu „Galenika Fitofarmacije“ zadobio opekotine drugog stepena.
Njegov kolega Živojin Živojinović koji je nosio nosio specijalno zaštitno odelo za rad sa agresivnim materijama nije povređen, ali je zbog mučnine i peckanja u očima takođe primljen na Vojnomedicinsku akademiju.
- Naš zadatak je bio da priđemo žarištu i poprskamo hemikalije penom. Tada nas je zadesila eksplozija. Nije nam bilo svejedno jer smo znali da je u pitanju neki otrov, ali morali smo da uđemo i sprečimo katastrofu. Takav je naš posao - kaže Živojinović.
Osim Selimovića i jednog radnika „Fitofarmacije“ koji ima povišen pritisak, svi povređeni koji su primljeni na VMA, juče su pušteni kućama.
Mile Jovičić, direktor Vatrogasno-spasilačke brigade Beograd, rekao je juče da je gašenje požara trajalo četiri sata, a da će vatrogasci i danas dežurati u „Fitofarmaciji“, „za svaki slučaj“.
- Prilikom eksplozije, otrovne materije poprskale su naše kolege. Poslali smo ih na VMA iz preventivnih razloga za slučaj da im je otrov probio odelo - navodi Jovičić.
- Imali smo boce sa kiseonikom i svu ostalu opremu koja je neophodna u takvim situacijama. Kako je postojala mogućnost da se vatra proširi i na susedni magacin u kome su se takođe nalazila burad sa hemikalijama, najviše smo koristili penu i vodenu maglu kako bismo sprečili veće isparavanje otrovnih materija. Ovoga puta saveznik nam je bio i vetar koji je oblak odneo prema Zemun Polju - objašnjava Jovičić.
Ako se izuzme potreba naših političara da sve i svašta iskoriste za predizbornu kampanju, ostaje mnogo nejasnoća, a najveću sumnju izaziva činjenica da juče nije bilo rezultata merenja zagađenosti pogođenog područja iako je najavljeno da će se sve znati. Ovako izgleda da su posle havarije svi požurili da kažu da opasnosti od ozbiljnog zagađenja nema. Takvu su priču ponavljali i juče, ali miris kiselog kupusa i grebanje u grlu nalik onom koje izaziva suzavac stanovnici Altine, Zemun Polja, pa čak i Bežanijske kose pamtiće još dugo. Ove intervencije sećaće se i hrabri vatrogasci i policajci koji su prvi krenuli da gase požar u prostoriji za pripremu sirovina „Galenika Fitofarmacije“ a.d. koji je izbio tokom prevođenja materije iz čvrstog u tečno stanje, a zatim izazvao eksploziju pet buradi sa dimetoatom.
Požar je, da podsetimo, izbio prekjuče oko 19.30 časova, a prostorija površine 30 metara kvadratnih „fizički je, prema saopštenju, odvojena i izolovana od ostalih delova pogona, tako da se požar nije proširio niti naneo veću štetu objektu“, navodi se u saopštenju firme.
Inače, prilikom gašenja požara najviše su stradali vatrogasci. Ukupno 29 ljudi zbrinuto je na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, a među njima je 20 vatrogasaca, sedam radnika „Galenike“ i dva policajca. Svi oni su bili izloženi gasovima nakon eksplozije u skladištu. Dva pacijenta imaju opekotine šake prvog i drugog stepena. Požar je lokalizovan oko 22 časa, ali je strepnja stanovnika ovog dela Zemuna ostala. Zašto sirenama nije oglašena opasnost, pitali su se oni.
Odgovarajući juče na to pitanje, ministar zdravlja Srbije Tomica Milosavljević kazao je da se u ovakvim situacijama postupa po pravilima Ministarstva za zaštitu životne sredine i nadležnih inspekcija.
„To što nije bilo sirena, znači da nije bilo razloga za uzbunjivanje“, rekao je Milosavljević.
On je juče ocenio da su sve nadležne službe dobro reagovale posle eksplozije i potvrdio da je situacija „pod kontrolom“. Policijskom istragom biće utvrđeni uzroci eksplozije koja je dovela do požara i odgovorni će biti kažnjeni, kazao je Milosavljević novinarima.
Direktor Zavoda za gradsko zdravlje Slobodan Tošović potvrdio je novinarima da u „Galenici“ i okolnim zemunskim naseljima više nema opasnosti od zagađenja.
Predrag Marić, načelnik Sektora za spasavanje i zaštitu MUP-a Srbije, kaže da je krajnje vreme da Srbija zameni postojeći zakon iz 1977. godine o zaštiti od elementarnih nepogoda novim i savremenijim. Novi predlog zakona baziran je na iskustvima 23 evropske zemlje, u kojima se služba za reagovanja u vanrednim situacijama nalazi u MUP-u, zbog troškova angažovanja. Iako je Marić nekoliko puta ukazivao na važnost donošenja zakona, u Srbiji se, međutim, u protekle tri godine s tim se odugovlačilo jer nije postojalo jedinstveno mišljenje da li bi ta služba trebalo da bude u sastavu MUP-a ili da bude samostalna.
Nacrt novog zakona o zaštiti i spasavanju pre nešto više od mesec dana poslat je resornim ministarstvima u Vladi Srbije na razmatranje.
- Suština je da se formiraju timovi specijalizovani za reagovanje u vanrednim situacijama, među kojima su i ekološke nesreće. Okosnicu tih timova činili bi ljudi iz Sektora za zaštitu i spasavanje, ali bi im pomagale i druge stručne službe. Novina u odnosu na predlog zakona koji je već bio u skupštinskoj proceduri 2006. jeste to što se menja uloga građana u zaštiti i spasavanju i oni koji se angažuju bili bi za to plaćeni - ističe Marić.
Načelnik Marić objašnjava da su pojedini gradovi, kao što je Kruševac, prošle godine jako dobro funkcionisali u vanrednim situacijama.
- Lokalna samouprava napravila je ugovor sa firmama koje u slučaju vanrednih situacija obezbeđuju ljude i mehanizaciju.
Marić se osvrnuo i na to da je plan da se svaka vatrogasna jedinica u Srbiji dobro opremi i obuči za dejstvo u slučaju akcidenta kao što je bio u „Galenici“. On je napomenuo i da je planirana nabavka specijalne opreme za vatrogasne službe stacionirane na koridoru 10, jer se tom saobraćajnicom transportuje najveći deo opasnih materija.
- Pokušavamo da te jedinice opremimo specijalnim vatrogasnim vozilima za rad s agresivnim materijama. Jedno takvo vozilo je preksinoć bilo angažovano u „Galenici“ - rekao je Marić i napomenuo da su i četvorica vatrogasaca koji su ušli da bi ispitali situaciju u magacinu „Galenike“ bili obučeni u specijalne skafandere za rad s opasnim materijama.
Načelnik Marić kaže da je u planu nabavka još zaštitnih odela - skafandera, za rad s agresivnim materijama za 27 teritorijalnih centara.
Marić napominje da nije istinita informacija koja se pojavila u pojedinim medijima da vatrogasci nisu imali neophodnu opremu.
- Bili su opremljeni. Imali su zaštitna odela, maske, izolacione rukavice, aparate. Vatrogasci su se menjali i unutra ostajali koliko traje jedna boca, desetak minuta - objašnjava Marić.
Predrag Marić napominje da, osim Beograda, u Srbiji ima i drugih gradova gde postoji potencijalna opasnost od ekoloških akcidenata. To su Rafinerija u Pančevu, „Merima“ u Kruševcu, i fabrike u drugim industrijskim gradovima.
- U tim gradovima rizik od izbijanja ekoloških i hemijskih akcidenata vrlo je veliki i oni su obuhvaćeni planom nabavke specijalne lične opreme i vatrogasnih vozila - kaže Marić.
On napominje da je planirano i usvajanje zakona o zaštiti od požara, te da je u pripremi i zakon o prometu eksplozivnih materija.
Na vanrednoj konferenciji za novinare, gradonačelnica Zemuna Gordana Pop-Lazić zatražila je juče utvrđivanje odgovornosti nadležnih gradskih službi za, kako je rekla, neblagovremeno obaveštavanje javnosti o opasnostima izazvanim eksplozijom.
Podsećajući da su stručne ekipe još preksinoć na terenu obavile merenje količine štetnih materija u vazduhu, Gordana Pop-Lazić je upitala zašto rezultati tih merenja nisu odmah objavljeni, već su najavljeni za sledeći dan. Ona je istakla da je zakonska obaveza svih nadležnih gradskih službi da imaju dežurnog službenika u takvim situacijama i zatražila da se utvrdi ko je preksinoć bio dežuran.
„Fitofarmacija“ je, prema saopštenju tog preduzeća, specijalizovana kompanija za proizvodnju sredstava za zaštitu bilja. Ima poluvekovnu tradiciju, a na sadašnjoj lokaciji posluje od 1966. godine. „Sve aktivnosti i procesi su propisani i strogo se kontrolišu, a svi zaposleni su odgovarajuće obučeni i poseduju višegodišnje iskustvo“, navedeno je u saopštenju ovog preduzeća.
Prazne ulice, puna ambulanta
Prazne ulice, zatvoreni prozori i puna ambulanta - to je slika beogradskog naselja Galenike dan posle požara u fabrici insekticida i pesticida „Galenika Fitofarmacija“. Uprkos tome, prve fabričke komšije tvrde da požar skoro da nisu ni osetili. Za razliku od njih, stanovnici Altine i Batajnice, a posebno Zemun Polja, pričaju samo o gušenju koje je izazvao neprijatan gorko-kiselo-ljuti dim sa mirisom luka, nastao sagorevanjem insekticida dimetoata.
Kroz ambulantu zemunskog Doma zdravlja u centru Galenike juče je, samo do 14 sati prošlo oko 100 ljudi. Lekari, ipak, kažu da je to uobičajena gužva i da im se niko nije žalio na mučninu, povraćanje ili bilo koji drugi simptom koji bi mogao da ukaže na trovanje kao posledicu požara. Ipak, ljudi u čekaonici samo o požaru i gušenju razgovaraju.
- I sad u ustima osećam ukus tog gadnog dima. Kod „Metroa“ je jutros bilo strašno. Sve to iz vazduha palo je i napravilo maglu visoku oko metar i po od zemlje. Kao naslage. Nisam zato došla kod lekara iako me i dalje guši - priča Milanka Kovačević (49), stanovnica Zemun Polja, dok čeka na pregled u ambulanti zemunskog Doma zdravlja u Galenici.
I na benzinskoj pumpi „Euro gas“, na kraju Batajničkog druma, požar je glavna tema. Radnici su uglavnom iz kraja, pa međusobno, ali i sa mušterijama razmenjuju iskustva od prethodne noći.
- U Batajnici se smrad malo osetio, a u jednom od okolnih sela dim je bio tako gust da su mislili da negde curi gas. Malopre je bio čovek iz Stare Pazove i kaže da je dim stigao čak do tamo - priča jedan od momaka sa pumpe.
I dok pola Beograda bruji o preksinoćnom požaru nagađajući kakve sve posledice mogu da budu, oni koji žive uz samu fabriku potpuno su mirni.
- Nisam čuo eksploziju, a ni osetio neki neprijatan miris. Otvorio sam prozor kad sam video vatrogasce. Pitao sam ih šta se dešava, a oni rekoše: „Eksplozija, zatvori prozor!“ Uradio sam kako su tražili i nastavio da gledam. Bilo je oko 50 ljudi, gužva... Vatrogasna kola ulaze, izlaze... Hitna isto tako. Nisam se ni uplašio ni uspničio kao da ništa nije bilo - Milan Popović (64), najbliži komšija „Galenika Fitofarmacije“.
S. T.
Najavljene krivične prijave protiv odgovornih
Republička inspekcija za zaštitu životne sredine podneće krivičnu prijavu protiv odgovornog lica u preduzeću „Galenika Fitofarmacija“ a.d. zbog učinjenog krivičnog dela zagađenja životne sredine u većoj meri ili na širem prostoru, kao i zbog izazivanja opšte opasnosti za život ili za imovinu većeg obima.
Takođe, na osnovu dobijenih preliminarnih rezultata ovlašćene stručne organizacije Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, Republička inspekcija za zaštitu životne sredine donela je rešenje kojim je preduzeću „Galenika Fitofarmacija“ a.d. privremeno zabranila obavljanje tehnološkog procesa proizvodnje pesticida.
Zagađenje tri puta veće
Ovlašćena stručna organizacija Gradski zavod za javno zdravlje Beograd juče je dostavila Ministarstvu zaštite životne sredine preliminarni izveštaj o ispitivanju uzoraka vazduha uzetih u toku požara nastalog u fabrici „Galenika Fitofarmacija“ a.d.
Navedenim izveštajem konstatovano je da su koncentracije dimetoata u vazduhu veće od normiranih, i to:
1. na mernom mestu u naselju Altina (pored autoputa) i naselju Zemun Polje (Kamendin) bile su dva do tri puta veće od normiranih;
2. u industrijskoj zoni Zemun i na lokaciji blizu Robne kuće „Metro“ bile su tri puta veće od normiranih;
3. u južnom delu naselja Batajnica prelazile su normirane vrednosti.
S obzirom na to da našim propisima nije regulisana granična vrednost imisije u vazduhu za dimetoate, koristi se norma koja u najvećem broju zemalja iznosi do 5 µg/m3.
Analizom uzorka otpadne vode poreklom od gašenja požara, u istoj je konstatovano prisustvo dimetoata u količini od 2,9 mg/l, što takođe prelazi granične vrednosti, koje prema našim propisima za vode koje se ispuštaju u kanalizaciju, ne smeju da sadrže više od 0,2 mg/l ukupnih pesticida.
Dimetoat ima burnu reakciju
Dimetoat, supstanca koja je planula, koristi se za suzbijanje štetnih insekata u poljoprivredi, „karakterističnog je, neprijatnog mirisa a na temperaturama iznad 80 stepeni Celzijusa ubrzano se razgrađuje, pri čemu postoji mogućnost burne reakcije“. Razgradnjom nastaju potencijalno opasna jedinjenja, ali podložna su daljoj brzoj razgradnji do gasova koji nisu štetni po ljudsko zdravlje i životnu sredinu, a „kao deo preventivnih procedura, količine kojima se odjednom operiše ograničene su da bi se minimizirala moguća šteta od udesa“, saopštili su juče iz „Galenika Fitofarmacije“ a.d.
Dimetoat se u organizam unosi putem disajnih organa i kože, i u zavisnosti od koncentracije, može izazvati niz ozbiljnih zdravstvenih problema poput „poremećaja funkcije centralnog i perifernog nervnog sistema“.
Povređeni vatrogasci o nesreći
Morali smo da sprečimo katastrofu
Nalazili smo se kod ulaza. Sve je bilo mirno i skinuo sam zaštitne rukavice. Iznenada se dogodila eksplozija i pojavio se jak plamen. Kolega Živojinović bio je okrenut leđima i u strahu da se ne povredi, odgurnuo sam ga. Po rukama su mi se pojavili plikovi i prevezen sam na VMA, ali sve se dobro završilo, priča Salim Selimović, pripadnik Vatrogasne brigade Voždovac, koji je preksinoć u gašenju požara u magacinu „Galenika Fitofarmacije“ zadobio opekotine drugog stepena.
Njegov kolega Živojin Živojinović koji je nosio nosio specijalno zaštitno odelo za rad sa agresivnim materijama nije povređen, ali je zbog mučnine i peckanja u očima takođe primljen na Vojnomedicinsku akademiju.
- Naš zadatak je bio da priđemo žarištu i poprskamo hemikalije penom. Tada nas je zadesila eksplozija. Nije nam bilo svejedno jer smo znali da je u pitanju neki otrov, ali morali smo da uđemo i sprečimo katastrofu. Takav je naš posao - kaže Živojinović.
Osim Selimovića i jednog radnika „Fitofarmacije“ koji ima povišen pritisak, svi povređeni koji su primljeni na VMA, juče su pušteni kućama.
Mile Jovičić, direktor Vatrogasno-spasilačke brigade Beograd, rekao je juče da je gašenje požara trajalo četiri sata, a da će vatrogasci i danas dežurati u „Fitofarmaciji“, „za svaki slučaj“.
- Prilikom eksplozije, otrovne materije poprskale su naše kolege. Poslali smo ih na VMA iz preventivnih razloga za slučaj da im je otrov probio odelo - navodi Jovičić.
- Imali smo boce sa kiseonikom i svu ostalu opremu koja je neophodna u takvim situacijama. Kako je postojala mogućnost da se vatra proširi i na susedni magacin u kome su se takođe nalazila burad sa hemikalijama, najviše smo koristili penu i vodenu maglu kako bismo sprečili veće isparavanje otrovnih materija. Ovoga puta saveznik nam je bio i vetar koji je oblak odneo prema Zemun Polju - objašnjava Jovičić.
Preuzeto sa sajta blic.co.yu »
Povezane vesti
Ekološka katastrofa u Zemunu
Građanski list utorak, 8. april 2008.
Najavljene krivične prijave protiv odgovornih u firmi
Danas utorak, 8. april 2008.
Glasno ćutanje sirena
Danas utorak, 8. april 2008.
Komentari na drugim sajtovima
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


Komentari