Astronauti baštovani

Vrtlarenje je ugodna i korisna aktivnost. Uz malo dobro volje, plodnog tla, vode i sunce, lako se dogode čudesne transformacije semena u biljku sa plodovima. Lako, ako se vrt uzgaja na Zemlji. Ali, što ako se povrće uzgaja u svemiru? Kako nam javlja Sheri Quinn, na Međunarodnoj svemirskoj stanici se to i pokušava

Biljke su ne samo vitalni deo zemaljskih ekosistema nego su i važan faktor u normalnom funkcionisanju svemirske stanice koja kruži Zemljinom orbitom. I baš kao na zemlji, biljke služe kao izvor hrane, ali i izvor psihološkog mira za posadu stanice. U ispitivanjima flore u svemiru sarađuju istraživači sa univerziteta Utah State, NASA-e i ruskog Instituta za biomedicinske probleme iz Moskve.

Posade raketoplana Atlantis i Međunarodne svemirske stanice odgovaraju na pitanju novinara iz Amerike, Rusije i Italije

Doktor Bruce Bugbee je profesor fiziologije biljaka iz Utah-e. Njegova laboratorija već dugo se bavi ovim istraživanjima. Kaže nam da sada kada znamo kako možemo biljke da uzgajamo u svemiru, možemo se usredsreditina neka druga pitanja: “Pokušavamo sada da ustanovimo koliko su biljke uistinu važne za astronaute? Koliki je psihološki uticaj biljki na ljude prisiljene na život u vrlo neprirodnim uslovima? Da li postoje nekakvi posebni osjećaji uzrokovani biljkama? Da li su oni pozitivni? Da li bi u svemir trebalo slati samo ljude koji te osećaje imaju? Da li je njihov mentalni status bolji od onih koji za biljke ne mare?”

Na Međunarodnoj svemirskoj stanici još od 2002. godine postoji mali staklenik koji se zove Lada. Nazvana po ruskoj boginji proleća, Lada ne samo da obogaćuju jelovnik posade, nego predstavlja i kutak za beg od monotone svakidašnjice, a ponekad i utočište za borbu sa psihološkim pritiscima. Na primer, nakon eksplozije raketoplana Columbia pri povratku na Zemlju 2003. godine, posada na stanici je bila vidno potresena. Naloženo joj je, tada, da provede više vremena u vrtlarenju i pokazalo se da je ta aktivnost imala smirujući učinak. Gredica u Ladi je mala, otprilike veličine većeg kofera, ali sa nje se ubiru plodovi graška i jedna vrste salate koja jako dobro uspeva u ovim uslovima.

Naučnici sada pokušavaju da kvalitativno ocene koliki učinak ima vrtlarenje na psihološko stanje posade. Vladimir Gushin je ruski psiholog koji nam pojašnjava neke od problema veštaćke  životne sredine. Kaže nam da mali, zatvoreni prostor nije problem za posadu – problem je nedostatak fizičkih i socijalnih nadražaja kao što su osećaj vetra na telu, ptičji cvrkut ili viđenje lica koje ti je nepoznato.

“Opremanje stanice nije lako. Količina opreme treba da se smanji na najmanju moguću meru, ali se u isto vreme mora imati u vidu i psihološko zdravlje posade. Biljke su jedan od načina na koji ih se može izložiti promeni i dati im osjećaj da je uz njih deo majke Zemlje” - objašnjava Vladimir Gushin.

Kako biljke rastu u ovim uslovima? Trik je prevariti ih i stvoriti okolinu sličnu onoj na Zemlji. U malom stakleniku Lada, biljke rastu prema izvoru svetla za koji se koristi fluorescentna sijalica. Umesto zemlje, biljke rastu na podlozi koju sačinjavaju sitne čestice pečene gline.

Kako se voda ne cedi u uslovima sa minimalnom gravitacijom, količina se vode vrlo pažljivo meri i dodaje po potrebi. Vazduh  se u Ladi stalno filtrira kako bi se otklonile bilo kakve štetne materije. Salati i grašku uskoro će se pridružiti ječam – semenje će se dostaviti sledećim raketoplanom put kojeg se predviđa pre kraja ove godine.

Ključne reči