Vesti » Press 13.04.2008

SMRT NA SNIMANJU „RODA"

Glumac Ljupče Lazarovski, poznat po liku Mikija Nosonje iz popularne TV serije, iznenada preminuo tokom seta u beogradskom hotelu „Moskva"

Press nedelja, 13. april 2008.
NEVERICA... Na mesto tragedije, odmah posle Hitne pomoći, stigli su producenti Goran i Dragan Bjelogrlić, kao i brojne kolege

Ljupče Lazarovski, pukovnik Vojske Srbije i dugogodišnji oficir JNA i Vojske Jugoslavije, širokoj publici poznat po ulozi Mikija Nosonje iz popularne TV serije „Vratiće se rode", juče je iznenada preminuo tokom snimanja u beogradskom hotelu „Moskva". Kako kažu očevici, 47-godišnjem glumcu je tokom prepodneva iznenada pozlilo, kolege su pokušale da mu pomognu, ali kada je Hitna pomoć stigla već je bilo kasno. Iako će uzrok smrti biti zvanično potvrđen posle obdukcije, gotovo je sigurno da je u pitanju bio srčani udar.

U hotel u kome se tragedija dogodila među prvima su stigli čelnici producenta serije, „Kobra filma", Goran i Dragan Bjelogrlić, koji su, očigledno, bili veoma potreseni.

- U potpunom sam šoku i nemam reči da opišem ovu tragediju - rekao je za Press Dragan Bjelogrlić, Ljupčetov kolega i jedan od glavnih junaka „Roda".

Policija je izvršila uviđaj, a tokom čitavog prepodneva u hotel „Moskva" pristizale su Ljupčetove kolege i prijatelji, koji kao da nisu želeli da poveruju u strašnu vest.

U saopštenju koje je povodom smrti Ljupčeta Lazarovskog izdala producentska kuća „Kobra film", navodi se da je glumac tokom prethodna dva dana osećao bolove u grudima, ali da je i pored toga došao na snimanje, vojnički disciplinovano, uveravajući sebe, ali i druge, da je reč o običnoj prehladi. Pola sata posle dolaska na snimanje doživeo je jak srčani udar, koji mu je u trenutku oduzeo život.

Vojnik za primer

Pukovnik u penziji Ljupče Lazarovski rođen je 4. jula 1961. godine u Beogradu. Vojnu akademiju završio je 1983. godine u 36. klasi Vojne akademije, Kopnene vojske, inžinjerija. Profesionalnu službu započeo je u inžinjerijskoj jedinici u Valjevu, gradu u kome je stekao veliki broj prijatelja i postao poznat pod kao „Ljupče inžinjerac". Iz Valjeva odlazi u Beograd gde je radio u zaštitnoj jedinici, a kasnije je bio zadužen za sport i fizičku kulturu u komandi Prve armije. Lazarovski se godinama bavio džudom, a kao sportista i radnik u SD „Partizan" ostvario je visoke rezultate. Po izbijanju krize na prostoru bivše Jugoslavije bavio se obukom i osposobljavanjem specijalnih jedinica Vojske Jugoslavije. Nastavio je službu u 72. specijalnoj brigadi Vojske SCG, u kojoj je u velikoj meri doprineo unapređenju obuke, posebno u domenu fizičke sposobnosti i pripremi u inžinjerijskim i specijalnim dejstvima. U toku službe više puta je nagrađivan, pohvaljivan i vanredno unapređen u čin pukovnika, a penzionisan je krajem 2005.

U saopštenju se dalje navodi da je Ljupče Lazarovski penzionisani pukovnik Vojske Srbije i dugogodišnji oficir JNA i Vojske Jugoslavije.

„Ljupče je bio veliki prijatelj, čovek koji nam je uvek nesebično pomagao, a na kraju na naše nagovaranje pristao i da odigra jednu od najzapaženijih uloga u seriji. Ekipa serije ‘Vratiće se rode' nalazi se u dubokom šoku i izražava veliko žaljenje zbog gubitka dragog prijatelja i saradnika", piše u saopštenju „Kobra filma".

Ljupčetov najbolji prijatelj, Dragan Josiljević Pjer, za Press kaže da je u velikom šoku zbog gubitka najboljeg drugara:

- Zajedno smo držali autoperionicu na Sajmu i intenzivno smo se družili godinama. Ljupče je bio divna osoba, harizmatična i puna energije. Svima je voleo da pomogne i bio je veliki čovek i drug. Roditelji mu žive u Kumanovu, a brat u Crnoj Gori. Ljupčetova ćerka Aleksandra je uspešna manekenka i živi u Parizu, a druga kćerka Ivana, koja se isto bavi modom, živi sa njegovom suprugom Vesnom u Beogradu. Ovo je velika tragedija i veliki gubitak za sve koji su ga znali.

Sahrana Ljupčeta Lazarovskog biće održana sutra u 13 časova, na Novom groblju u Beogradu.

Redakcija Džet-seta

Preuzeto sa sajta pressonline.rs »
Nema komentara na ovu vest. Pošaljite vaš komentar, budite prvi »

Oglasi

Add to Google
Add to Facebook
©2008 Naslovi