Arhiva » Vesti » Građanski list 16.04.2008
Treći krug licitiranja u apatinskom ataru
Građanski list sreda, 16. april 2008.
APATIN – Od ponuđenih 6.390 hektara poljoprivrednih površina u državnom vlasništvu na području opštine Apatin, u zakup je izdato 6.286 hektara. Za preostalih 1,63 odsto ili nešto više od sto hektara uskoro će biti raspisano nadmetanje.
– Poljoprivredno zemljište u državnoj svojini u zakup je uzelo 16 učesnika. Poljoprivredne organizacije uglavnom su uspele da zadrže površine koje su i dosad obrađivale pa se nije ostvarilo ono što su neki prognozirali: da će organizacije ostati bez zemlje i da će morati otpuštati radnike. S obzirom na to da su u drugim opštinama mnogi nezadovoljni nadmetanjima za zakup zemlje, pa se organizuju blokade s poljoprivrednim mašinama i slično, mi možemo posebno biti zadovoljni što je sve urađeno bez primedaba, kaže Nikola Zorić, predsednik komisije koja je sprovela nadmetanje za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.
Od izdatih 6.286 hektara ostvaren je prihod od 38,8 miliona dinara, od čega opštini ostaje 40 procenata ili 15,5 miliona dinara. Prosečna postignuta cena zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini iznosi 6.176,63 dinara po hektaru.
Nakon drugog kruga nadmetanja, na području opštine preostala su 104 hektara. Po oceni komisije, pomenute površine su ili nepogodne za poljoprivrednu proizvodnju ili se radi o malim parcelama koje dosad niko nije želeo da uzme u zakup. Stoga je komisija predložila da se, nakon sprovedenog trećeg kruga nadmetanja, u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predloži racionalnije korišćenje preostalog zemljišta u državnoj svojini ili da se pošumi ili eventualno izda za neke druge delatnosti, recimo za ribnjake.
Na području apatinske opštine ima 22.397 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, od čega je 7.035 ha u državnoj svojini, a od toga su u zakup ponuđena 6.502 hektara. Razlika od 532 hektara predstavlja parcele koje čine putevi, kanali, neplodno zemljište, deponija smeća, zemljište pod objektima kao i pašnjaci čiji su korisnici mesne zajednice i nisu predmet davanja u zakup.
Zemljišta prve klase na području opštine ima svega 44 hektara ili 0,68 odsto, druge klase 9,44 odsto ili oko 614 hektara, a preostalo zemljište ili oko 90 odsto jeste zemljište od treće do osme klase. Prosečna veličina parcele je od pola do jednog hektara, a parcela koje pripadaju poljoprivrednim organizacijama od deset do 200 hektara, pa i više.
Pojedine poljoprivredne organizacije su vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemljišta u drugim katastarskim opštinama kao što su Sombor, Doroslovo i Zmajevac – Beli Manastir. Na području apatinske opštine nalazi se oko hiljadu hektara koji se vode u katastru Republike Hrvatske (Zmajevac 2 – Beli Manastir) i čije je rešavanje u nadležnosti viših državnih organa koji taj problem moraju rešavati. Činjenica je da vlasnici i korisnici tog zemljišta ne mogu da ostvare prava kao ostali poljoprivrednici, počev od kredita do raznih subvencija, a takvih poljoprivrednika je najviše u katastarskoj opštini Kupusina.
– Poljoprivredno zemljište u državnoj svojini u zakup je uzelo 16 učesnika. Poljoprivredne organizacije uglavnom su uspele da zadrže površine koje su i dosad obrađivale pa se nije ostvarilo ono što su neki prognozirali: da će organizacije ostati bez zemlje i da će morati otpuštati radnike. S obzirom na to da su u drugim opštinama mnogi nezadovoljni nadmetanjima za zakup zemlje, pa se organizuju blokade s poljoprivrednim mašinama i slično, mi možemo posebno biti zadovoljni što je sve urađeno bez primedaba, kaže Nikola Zorić, predsednik komisije koja je sprovela nadmetanje za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.
Od izdatih 6.286 hektara ostvaren je prihod od 38,8 miliona dinara, od čega opštini ostaje 40 procenata ili 15,5 miliona dinara. Prosečna postignuta cena zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini iznosi 6.176,63 dinara po hektaru.
Nakon drugog kruga nadmetanja, na području opštine preostala su 104 hektara. Po oceni komisije, pomenute površine su ili nepogodne za poljoprivrednu proizvodnju ili se radi o malim parcelama koje dosad niko nije želeo da uzme u zakup. Stoga je komisija predložila da se, nakon sprovedenog trećeg kruga nadmetanja, u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predloži racionalnije korišćenje preostalog zemljišta u državnoj svojini ili da se pošumi ili eventualno izda za neke druge delatnosti, recimo za ribnjake.
Na području apatinske opštine ima 22.397 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, od čega je 7.035 ha u državnoj svojini, a od toga su u zakup ponuđena 6.502 hektara. Razlika od 532 hektara predstavlja parcele koje čine putevi, kanali, neplodno zemljište, deponija smeća, zemljište pod objektima kao i pašnjaci čiji su korisnici mesne zajednice i nisu predmet davanja u zakup.
Zemljišta prve klase na području opštine ima svega 44 hektara ili 0,68 odsto, druge klase 9,44 odsto ili oko 614 hektara, a preostalo zemljište ili oko 90 odsto jeste zemljište od treće do osme klase. Prosečna veličina parcele je od pola do jednog hektara, a parcela koje pripadaju poljoprivrednim organizacijama od deset do 200 hektara, pa i više.
Pojedine poljoprivredne organizacije su vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemljišta u drugim katastarskim opštinama kao što su Sombor, Doroslovo i Zmajevac – Beli Manastir. Na području apatinske opštine nalazi se oko hiljadu hektara koji se vode u katastru Republike Hrvatske (Zmajevac 2 – Beli Manastir) i čije je rešavanje u nadležnosti viših državnih organa koji taj problem moraju rešavati. Činjenica je da vlasnici i korisnici tog zemljišta ne mogu da ostvare prava kao ostali poljoprivrednici, počev od kredita do raznih subvencija, a takvih poljoprivrednika je najviše u katastarskoj opštini Kupusina.
Preuzeto sa sajta gradjanski.co.yu »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi



Komentari