Gazprom tvrdi da su za "Južni tok" u opciji i Austrija i Slovenija

LJUBLJANA - Predstavnik ruske kompanije "Gazprom" potvrdio je da još nije poznato preko koje države će ići poslednji kilometri gasovoda "Južni tok", budući da ta kompanija o tome još nije potpisala ugovor ni sa Austrijom ni sa Slovenijom.

Predstavnik "Gazproma" je za slovenački dnevnik "Delo" potvrdio da je predsednik uprave kompanije Aleksej Miler u Ljubljani sa slovenačkim državnim vrhom razgovarao o delu gasovoda "Južni tok" koji bi išao preko Slovenije.

Istovremeno, ruski poslovni dnevnik "Vedomosti" informaciju o dogovorima sa Slovenijom nazvao je velikim iznenađenjem i preneo mišljenje Maksima Šajna iz berzanske kuće "BrokerKreditServis" da je "Gazprom" namerno pustio u javnost tu informaciju kako bi upozorio Austriju s kojom u poslednje vreme ima mnogo teškoća.

U članku ruskog dnevnika se navodi da "Gazprom" Sloveniji koja trenutno predsedava EU isporučuje gas još od 1978. godine i da su te količine zanemarljive.

Drugi slovenački list, ljubljanski "Dnevnik", koji se ovom temom bavi šire, piše da je Miler došao u Sloveniju da lobira za projekat, koji je Slovenija još pre dve godine odbacila, jer je predviđao prolazak preko ekološki zaštićenog slovenačkog Krasa.

Reč je o delu trase gasovoda "Južni tok", koji bi gas od obala Crnog mora doveo do evropskih korisnika, o projektu za koji je Rusija već pridobila Bugarsku, Srbiju, Rumuniju i Mađarsku, koje su u "klimatski sve nesigurnija vremena, izabrale energetsku sigurnost".

Prema "Dnevniku", problemi s Austrijom su izbili jer je ta zemlja sve više bila sklona projektu "Nabuko", koji vodi austrijski "OMV", dok "Gazprom" u saradnji s italijanskim suinvestitorom "Enijem" postaje sve nestrpljiviji, odakle i njegovi razgovori u Sloveniji.

"Dnevnik" zaključuje opširno pisanje o temi pitanjem da li "Gazprom" ponudom Sloveniji misli ozbiljno ili je to samo pritisak na Austriju, kao i da li s načelno iskazanim interesom za "Južni tok" misli ozbiljno Slovenija, koja se "zbog šire međunarodno-političke pozicije u transatlantskom prostoru nalazi među jasnim zagovornicima projekta Nabuko".