Vesti » Biznis novine 17.04.2008
Svetska epidemija onlajn groznice
Ukoliko ne možete da prestanete da šaljete poruke mobilnim telefonom ili i-mejlove, da krstarite po internetu ili da igrate video-igrice, verovatno patite od mentalnog poremećaja, tvrde stručnjaci
Biznis novine četvrtak, 17. april 2008.
Stručnjaci tvrde da zavisnost od proveravanja mejl „sandučeta" smanjuje IQ za deset odsto
Stručnjaci smatraju da ljudi koji svakodnevno i stalno koriste tehnološke uređaje mogu da razviju ozbiljnu zavisnost, što dovodi do anksioznosti, nesanice, mentalnih bolesti, a o razvodima i da ne govorimo. U tekstu objavljenom u uglednom Američkom psihijatrijskom žurnalu navodi se da bi ove zavisnosti od savremenih tehničkih sprava trebalo uvrstiti u mentalne poremećaje.
Zavisnost od i-mejl poruka je poprimila tolike razmere da se širom Sjedinjenih Američkih Država organizuju grupe podrške i osmišljavaju programi koji bi trebalo da pomognu ljudima da se reše ovog poroka, koji neki već nazivaju novom bolešću i socijalnim problemom čovečanstva.
Tajne poruke
Nije teško shvatiti zašto je, recimo, slanje poruka sa mobilnog telefona privlačno, iako može da postane zavisnost. Za to postoji nekoliko objašnjenja.
Ljudi vole slanje poruka, jer to mogu da rade i kada ne bi trebalo, na sastanku ili u školi, na primer. Na drugom mestu, ljudi imaju iluziju da je kucanje poruka na tastaturi mobilnog aparata tajno, dakle mnogo ličnije od razgovora običnim telefonom. Na drugom mestu, mnogi, naročito početnici u korišćenju mobilnog aparata, dakle pubertetska generacija, živi u zabludi da primalac poruke ne može da otkrije ko mu to piše...
Neki ipak preteruju: kucaju i danju i noću, poruke šalju i dok voze automobil, čak više hiljada poruka mesečno. Mnogi su gotovo zaljubljeni u svoj kućni računar i vode onlajn život.
Mnogi vode onlajn život
Istraživanja pokazuju da ova zavisnost jako loše utiče na mozak i kognitivne sposobnosti. Stručnjaci čak tvrde da zavisnost od proveravanja mejl „sandučeta" smanjuje koeficijent inteligencije (IQ) za deset procenata, dvostruko više nego konzumacija lakih droga.
Klinički poremećaj?
Jedno ispitivanje je pokazalo da gotovo dve trećine Amerikanaca priznaje da više vremena provodi sa svojim kompjuterom nego sa svojim bračnim partnerom.
Takvo opsesivno ponašanje psihijatri svrstavaju u mentalno oboljenje - kompulsivno-impulsivni poremećaj.
Stručnjaci upozoravaju da su agresivno slanje i-mejlova i poruka, igranje igrica i pornografija na internetu - ozbiljna pitanja javnog zdravlja i da bi ih trebalo prepoznati kao simptome kliničkog poremećaja.
Psihijatri kažu da bi lekari trebalo da obrate pažnju na ljude koji zanemaruju dnevne aktivnosti zbog poruka, i-mejlova i internet igrica ili postaju depresivni kada im je to uskraćeno. Ljudi sa tom zavisnošću često lažu o tome koliko poruka i i-mejlova šalju, koliko vremena provode pred računarom i pravi zamenjuju za virtuelni svet.
Mnoge zemlje ozbiljno su shvatile problem. U Južnoj Koreji, koja ima najrazvijeniju mrežu i najveću stopu korišćenja kablovskog interneta na svetu, zavisnost od interneta klasifikovana je kao problem broj 1 kada je reč o javnom zdravlju.
Vlada u Seulu procenila je da oko 210.000 dece u Južnoj Koreji pati od ovog poremećaja i da im je neophodna pomoć stručnjaka - kod čak 80 odsto njih trebalo bi primeniti i terapiju lekovima, a četvrtini je potrebno bolničko lečenje.
Stručnjaci smatraju da ljudi koji svakodnevno i stalno koriste tehnološke uređaje mogu da razviju ozbiljnu zavisnost, što dovodi do anksioznosti, nesanice, mentalnih bolesti, a o razvodima i da ne govorimo. U tekstu objavljenom u uglednom Američkom psihijatrijskom žurnalu navodi se da bi ove zavisnosti od savremenih tehničkih sprava trebalo uvrstiti u mentalne poremećaje.
Zavisnost od i-mejl poruka je poprimila tolike razmere da se širom Sjedinjenih Američkih Država organizuju grupe podrške i osmišljavaju programi koji bi trebalo da pomognu ljudima da se reše ovog poroka, koji neki već nazivaju novom bolešću i socijalnim problemom čovečanstva.
Tajne poruke
Nije teško shvatiti zašto je, recimo, slanje poruka sa mobilnog telefona privlačno, iako može da postane zavisnost. Za to postoji nekoliko objašnjenja.
Ljudi vole slanje poruka, jer to mogu da rade i kada ne bi trebalo, na sastanku ili u školi, na primer. Na drugom mestu, ljudi imaju iluziju da je kucanje poruka na tastaturi mobilnog aparata tajno, dakle mnogo ličnije od razgovora običnim telefonom. Na drugom mestu, mnogi, naročito početnici u korišćenju mobilnog aparata, dakle pubertetska generacija, živi u zabludi da primalac poruke ne može da otkrije ko mu to piše...
Neki ipak preteruju: kucaju i danju i noću, poruke šalju i dok voze automobil, čak više hiljada poruka mesečno. Mnogi su gotovo zaljubljeni u svoj kućni računar i vode onlajn život.
Mnogi vode onlajn život
Istraživanja pokazuju da ova zavisnost jako loše utiče na mozak i kognitivne sposobnosti. Stručnjaci čak tvrde da zavisnost od proveravanja mejl „sandučeta" smanjuje koeficijent inteligencije (IQ) za deset procenata, dvostruko više nego konzumacija lakih droga.
Klinički poremećaj?
Jedno ispitivanje je pokazalo da gotovo dve trećine Amerikanaca priznaje da više vremena provodi sa svojim kompjuterom nego sa svojim bračnim partnerom.
Takvo opsesivno ponašanje psihijatri svrstavaju u mentalno oboljenje - kompulsivno-impulsivni poremećaj.
Stručnjaci upozoravaju da su agresivno slanje i-mejlova i poruka, igranje igrica i pornografija na internetu - ozbiljna pitanja javnog zdravlja i da bi ih trebalo prepoznati kao simptome kliničkog poremećaja.
Psihijatri kažu da bi lekari trebalo da obrate pažnju na ljude koji zanemaruju dnevne aktivnosti zbog poruka, i-mejlova i internet igrica ili postaju depresivni kada im je to uskraćeno. Ljudi sa tom zavisnošću često lažu o tome koliko poruka i i-mejlova šalju, koliko vremena provode pred računarom i pravi zamenjuju za virtuelni svet.
Mnoge zemlje ozbiljno su shvatile problem. U Južnoj Koreji, koja ima najrazvijeniju mrežu i najveću stopu korišćenja kablovskog interneta na svetu, zavisnost od interneta klasifikovana je kao problem broj 1 kada je reč o javnom zdravlju.
Vlada u Seulu procenila je da oko 210.000 dece u Južnoj Koreji pati od ovog poremećaja i da im je neophodna pomoć stručnjaka - kod čak 80 odsto njih trebalo bi primeniti i terapiju lekovima, a četvrtini je potrebno bolničko lečenje.
Preuzeto sa sajta biznisnovine.com »
Nema komentara na ovu vest. Pošaljite vaš komentar, budite prvi »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi

