Vesti » B92 30.04.2008
Besplatno na izložbu Petra Lubarde
Izložba dela Petra Lubarde u Muzeju "25. maj" u Beogradu, čije je trajanje zbog izuzetnog interesovanja publike produženo do 11. maja, u četvrtak će biti besplatna za sve posetioce, saopštili su organizatori.
B92 sreda, 30. april 2008.
Izložba "Lubarda: 1907-2007. Između slike prirode i prirode slike", otvorena je 15. marta, a organizovana je u sklopu obeležavanja veka od rođenja istaknutog slikara Petra Lubarde (1907-1974).
Ovu reprezentativnu izložbu čini 178 radova iz svih faza Lubardinog stvaralaštva. Najveći deo eksponata dolazi iz dve najveće kolekcije – Narodnog muzeja Crne Gore i Muzeja savremene umetnosti, a zastupljena su i dela iz Narodnog muzeja, Galerije Matice Srpske, Spomen zbirke Pavle Beljanski, AD "Sintelon Holding", Vlade i MIP-a Republike Srbije, Muzeja i galerija Podgorice, kao i drugih javnih i privatnih kolekcija.
Izložba se sastoji iz 11 tematskih celina koje opisuju specifične ikonografske i formalne topose Lubardine umetnosti: Mora, Samoća, Zjap, Plod, Krik, Čvor, Zid, Sev, Logor, Zločin, Epilog.
Petar Lubarda važi za umetnika koji je u istorijski prelomnom trenutku ranih 50-ih godina XX veka raskinuo kako sa akademskim, tako i sa provincijalnim pogledima na svet i inaugurisao jednu novu kulturu slikarstva koja se može smatrati apoteozom visokog modernizma.
Postojeći komentari (0) |
Ovu reprezentativnu izložbu čini 178 radova iz svih faza Lubardinog stvaralaštva. Najveći deo eksponata dolazi iz dve najveće kolekcije – Narodnog muzeja Crne Gore i Muzeja savremene umetnosti, a zastupljena su i dela iz Narodnog muzeja, Galerije Matice Srpske, Spomen zbirke Pavle Beljanski, AD "Sintelon Holding", Vlade i MIP-a Republike Srbije, Muzeja i galerija Podgorice, kao i drugih javnih i privatnih kolekcija.
Izložba se sastoji iz 11 tematskih celina koje opisuju specifične ikonografske i formalne topose Lubardine umetnosti: Mora, Samoća, Zjap, Plod, Krik, Čvor, Zid, Sev, Logor, Zločin, Epilog.
Petar Lubarda važi za umetnika koji je u istorijski prelomnom trenutku ranih 50-ih godina XX veka raskinuo kako sa akademskim, tako i sa provincijalnim pogledima na svet i inaugurisao jednu novu kulturu slikarstva koja se može smatrati apoteozom visokog modernizma.
Postojeći komentari (0) |
Preuzeto sa sajta b92.net »
Nema komentara na ovu vest. Pošaljite vaš komentar, budite prvi »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


