Vesti » Blic 07.10.2008
Stambeni krediti će sigurno poskupeti
Posledice svetske finansijske krize u Srbiji
Blic pre 47 dana
Krediti u Srbiji neminovno će poskupeti. Efekti globalne finansijske krize koja se iz SAD seli u Evropu, imaće indirektan uticaj na zaduživanje privrede i stanovništva u Srbiji. Najviše će biti pogođena preduzeća koja svoj razvoj i ekspanziju baziraju na velikim kreditnim zaduženjima, pošto će biti ograničeni ti izvori kreditiranja, a biće i skuplji. Trend viših kamata očekuje se i kod stambenih kredita, dok se za ostale vrste zajmova za sada to ne očekuje.
Procene su da će se kamatne stope neznatno povećavati, i to za stambene kredite koji se vezuju za kretanje euribora i libora, kamata na međubankarskom tržištu novca na kojem se banke zadužuju. Ove kamate poslednjih meseci imaju trend rasta. Tako je 27. juna šestomesečni euribor iznosio 5,13 odsto, 29. septembra bio je 5,32 odsto, a dana 06. 10. 5,419 odsto. Za razliku od euribora, šestomesečni libor na švajcarske franke ima mnogo blaži rast. Za tri meseca od 28. juna do 28. septembra porastao je sa 2,97 odsto na tri odsto.
- Građani nemaju razloga za strah da će njihove rate za stambene kredite porasti duplo, ali je činjenica da će blago porasti. Naša banka nije korigovala kamatne stope na stambene kredite i za sada ne očekujemo da će se to desiti - kaže Slavko Carić, potpredsednik Izvršnog odbora „Erste banke“.
Efekte globalne finansijske krize u Srbiji, po mišljenju Vladimira Čupića, predsednika Izvršnog odbora „Hipo Alpe-Adrija banke“, najpre će osetiti privreda, jer će kreditiranje biti skuplje i u manjem obimu.
Novac siguran u domaćim bankama
Nema razloga za povlačenje uloga
Građani mogu mirno da spavaju. U Narodnoj banci Srbije nalazi se 45 odsto celokupnih deviznih depozita i 40 odsto depozita po osnovu stare devizne štednje. Takođe, trećina bilansne sume naših banaka, preko obavezne rezerve i hartija od vrednosti Narodne banke, jeste u gotovini u NBS i u svakom trenutku može se isplatiti u kešu. To znači da nema bojazni da bi likvidnost banaka mogla da bude dovedena u pitanje - kaže Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije.
Prvi čovek monetarne vlasti podseća da su banke u Srbiji posebna pravna lica, sa posebnim kapitalom, da su pod nadzorom NBS, kao i da imaju zaseban menadžment, mada jesu u većinskom vlasništvu svojih centrala u inostranstvu. Pošto su banke u Srbiji zasebna pravna lica, one su minimalno izložene eventualnim posledicama svetske finansijske krize po njihove centrale u inostranstvu, ukazuje guverner NBS.
Isto mišljenje deli i Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, koji kaže da ne postoje razlozi za strah da će se kod nas desiti kriza sličnih razmera kao u svetu.
- Naše banke imaju najveću adekvatnost kapitala u Evropi, a to znači da svojom imovinom mogu da garantuju depozite građana i privrede koje se nalaze kod njih. Obavezne rezerve omogućuju bankama da ispune sve obaveze koje imaju prema klijentima. Banke u Srbiji su visokolikvidne i mogu uredno da izvršavaju obaveze koje imaju - kaže Dugalić.
Opširnije u izdanju za utorak, 07. oktobar 2008.
Procene su da će se kamatne stope neznatno povećavati, i to za stambene kredite koji se vezuju za kretanje euribora i libora, kamata na međubankarskom tržištu novca na kojem se banke zadužuju. Ove kamate poslednjih meseci imaju trend rasta. Tako je 27. juna šestomesečni euribor iznosio 5,13 odsto, 29. septembra bio je 5,32 odsto, a dana 06. 10. 5,419 odsto. Za razliku od euribora, šestomesečni libor na švajcarske franke ima mnogo blaži rast. Za tri meseca od 28. juna do 28. septembra porastao je sa 2,97 odsto na tri odsto.
- Građani nemaju razloga za strah da će njihove rate za stambene kredite porasti duplo, ali je činjenica da će blago porasti. Naša banka nije korigovala kamatne stope na stambene kredite i za sada ne očekujemo da će se to desiti - kaže Slavko Carić, potpredsednik Izvršnog odbora „Erste banke“.
Efekte globalne finansijske krize u Srbiji, po mišljenju Vladimira Čupića, predsednika Izvršnog odbora „Hipo Alpe-Adrija banke“, najpre će osetiti privreda, jer će kreditiranje biti skuplje i u manjem obimu.
Novac siguran u domaćim bankama
Nema razloga za povlačenje uloga
Građani mogu mirno da spavaju. U Narodnoj banci Srbije nalazi se 45 odsto celokupnih deviznih depozita i 40 odsto depozita po osnovu stare devizne štednje. Takođe, trećina bilansne sume naših banaka, preko obavezne rezerve i hartija od vrednosti Narodne banke, jeste u gotovini u NBS i u svakom trenutku može se isplatiti u kešu. To znači da nema bojazni da bi likvidnost banaka mogla da bude dovedena u pitanje - kaže Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije.
Prvi čovek monetarne vlasti podseća da su banke u Srbiji posebna pravna lica, sa posebnim kapitalom, da su pod nadzorom NBS, kao i da imaju zaseban menadžment, mada jesu u većinskom vlasništvu svojih centrala u inostranstvu. Pošto su banke u Srbiji zasebna pravna lica, one su minimalno izložene eventualnim posledicama svetske finansijske krize po njihove centrale u inostranstvu, ukazuje guverner NBS.
Isto mišljenje deli i Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, koji kaže da ne postoje razlozi za strah da će se kod nas desiti kriza sličnih razmera kao u svetu.
- Naše banke imaju najveću adekvatnost kapitala u Evropi, a to znači da svojom imovinom mogu da garantuju depozite građana i privrede koje se nalaze kod njih. Obavezne rezerve omogućuju bankama da ispune sve obaveze koje imaju prema klijentima. Banke u Srbiji su visokolikvidne i mogu uredno da izvršavaju obaveze koje imaju - kaže Dugalić.
Opširnije u izdanju za utorak, 07. oktobar 2008.
Preuzeto sa sajta blic.co.yu »
Povezane vesti
Bankari: Realno je očekivati rast kamatnih stopa
Biznis novine pre 46 dana
Stambeni krediti će poskupeti
B92 pre 46 dana
Krediti u Srbiji neminovno će poskupeti
Poslovna žena pre 46 dana
Stambeni krediti sigurno poskupljuju!?
RTV pre 47 dana
Komentari na drugim sajtovima
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi



Komentari