MMF utvrdio osnovu za emitovanje dužničkih hartija
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) utvrdio je okvirnu osnovu za emitovanje dužničkih hartija te međunarodne finansijske institucije za države članice i njihove centralne banke, objavljeno je na internet sajtu Fonda.
Izvršni direktor MMF Dominik Štros-Kan izjavio je da će na taj način biti dodatno ojačane mogućnosti Fonda da ukaže operativnu pomoć svojim članicama.
- Taj novi instrument finansiranja i druge naše inicijative u oblasti finansiranja ukazuju na usmerenost Fonda i njegovih članica ka odlučnom dejstvu u cilju prevazilaženja posledica globalne finansijske i ekonomske krize - rekao je Štros-Kan i dodao da dužničke hartije koje će emitovati Fond otvaraju i mogućnost bezbednog investiranja sredstava za sve članice te međunarodne finansijske organizacije.
Članice MMF, prema usvojenoj odluci, mogu potpisivati saglasnost o kupovinu hartija Fonda do određene granice koja je utvrđena za svaku državnu iz sastava te organizacije. Kina je ranije saopštila nameru da u takva sredstva MMF-a investira oko 50 milijardi dolara, dok su Brazil i Rusija najavili kupovinu tih hartija za po 10 milijardi dolara.
Emitovanje dužničkih hartija MMF-a može početi posle zaključenja prvog sporazuma o takvom aranžmanu s državom, članicom Fonda. MMF će, kako je navedeno na sajtu te organizacije, emitovati svoje hartije u periodu kada se obavlja isplata zajmova zemljama-članicama koje dobijaju finansijsku pomoć Fonda.
Posle kupovine hartija MMF-a, članice Fonda ili njihove centralne banke mogu ta sredstva koristiti u međunarodnom javnom sektoru koji obuhvata sve članice Fonda, njihove centralne banke i 15 međunarodnih organizacija koje su ovlašćeni nosioci fondovih specijalnih prava vučenja (SDR). Osnovna vrednost emitovanih hartija MMF-a biće izražena u SDR, obračunskoj jednici Fonda koja se, u stvari, sastoji iz korpe od četiri vodeće svetske valute (američki dolar, evro, jen i funta sterlinga). Kamate na kupljena sredstva isplaćivaće se kvartalno, prema zvaničnoj interesnoj stopi SDR, koja se zasniva na prosečnim tromesečnim kamatama za navedene valute.
Najduži rok u kome se moraju iskoristiti dužničke hartije MMF-a je pet godina, što odgovara maksimalnom periodu u kome treba vratiti sredstva Fonda dobijena na osnovu "stend-baj" aranžmana i nove, elastične šeme kreditiranja. Obaveze po takvim kreditnim aranžmanima su lani premašile vrednost od 100 milijardi SDR (približno 150 milijardi dolara), jer je MMF hitno reagovao na potrebe svojih članica najteže pogođenih globalnom finansijskom krizom.
- Okvirna osnova za emitovanje hartija MMF-a označava suštinski korak napred u našem nastojanju da osiguramo efikasno reagovanje Fonda na potrebe zemalja-članica u ovim teškim i nepredvidivim vremenima - zaključio je Štros-Kan.
Objavljeno na sajtu biznisnovine.com »


Komentari