Beograd treba da poruči bosanskim Srbima da je Sarajevo njihova prestonica

- Službeni Beograd bi trebalo da uputi poruku Srbima u Bosni i Hercegovini da im je BiH domovina, a Sarajevo glavni grad, i da svoju politiku kreiraju u tim okvirima, ističe u intervjuu za Danas Stjepan Mesić, predsednik Republike Hrvatske, odgovarajući na pitanje šta bi, po njegovom mišljenju, Srbija trebalo da preduzme povodom aktuelne političke krize u BiH.

Da li su vaše tvrdnje o neiskrenoj ulozi zvaničnika iz Srbije u događajima u BiH zasnovane samo na, kako ste rekli, činjenicama da se „Tadić ljubi s Dodikom“ i „dočekuje zločinku Biljanu Plavšić“, ili raspolažete i nekim saznanjima?

- Službeni Beograd kaže da prihvaća sve što se dogovore tri naroda u BiH, ali premijer Republike Srpske Milorad Dodik ne pristaje ni na kakav dogovor. Službeni Beograd se izjasnio za cjelovitu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, ali Dodik traži izdvajanje Republike Srpske i ne pristaje na cjelovitu BiH. Milorad Dodik ne smatra BiH konstantom, nego konstantom smatra Republiku Srpsku, kao što ne smatra Sarajevo glavnim gradom.

Kako, s druge strane, komentarišete Dodikove tvrdnje da su „Hrvati u BiH marginalizovani“?

- Dodiku bi odgovaralo stvaranje trećeg entiteta, kako bi do kraja marginalizirao Hrvate u nekom malom entitetu.

Mislite li da postoji način da međunarodna zajednica nekako uslovi Milorada Dodika da prekine da vodi takvu politiku i postane „kooperativniji“?

- Stvarno je paradoksalno da se na Međunarodnom kaznenom sudu u Hagu sudi vođama bosanskih Srba za zločine i za stvaranje Republike Srpske koja je, nemojmo zaboraviti, stvorena etničkim čišćenjem, a da u isto vrijeme Dodik nastavlja njihovu politiku u Republici Srpskoj. Međunarodna zajednica je dužna preko svojih predstavnika zaustaviti svakoga tko vodi politiku koja razbija BiH.

Da li vidite rešenje za opstanak BiH i na koji način, ili mislite da će se sve završiti tako što bi došlo do raspada zemlje, što je i Dodik u intervjuu našem listu najavio kao mogućnost?

- BiH mora ostati jedinstvena, radi naše regije, ali i radi Europe i u tom smislu nitko nema šanse izdvojiti dio BiH. Mogućnost da se izdvoji neki dio iz BiH je iluzija koja stvara nesigurnost u toj državi i udaljava je od euroatlantskih integracija.

Koji je vaš odgovor na kritiku premijera RS da zanemarujete pitanje Srba izbeglih iz Hrvatske?

- Što se tiče srpskih izbjeglica, ja sam se uvijek zalagao za povratak hrvatskih građana srpske nacionalnosti u Hrvatsku, jer je to i naš interes. Mi pozivamo sve naše građane da se vrate i iz Republike Srbije i iz Republike Srpske. Pri tom, Hrvatska sukladno svojem Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina garantira visok stupanj prava Srbima u Hrvatskoj. Nemojmo zaboraviti da je do sada Hrvatska obnovila više od 145.000 kuća i stanova iz državnog budžeta, te da je u lipnju 2008. donijela Akcijski plan za ubrzanu provedbu stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava onih koji se žele vratiti u Republiku Hrvatsku.

Šta ćete vi uraditi da doprinesete rešenju krize u Bosni?

- Od 1990. godine zalažem se za cjelovitu BiH u kojoj će tri konstitutivna naroda imati ravnopravan položaj i kao doživotni bivši predsjednik RH nastavi ću se za to zalagati.

lolika je, prema vašoj oceni, odgovornost člana Predsedništva BiH Harisa Silajdžića za nastanak trenutne krize?

- Teško mi je za bilo koga utvrđivati konkretnu odgovornost pa i za Harisa Silajdžića. Ipak, moram reći, da se on uvijek izjašnjavao za cjelovitu BiH.

U januaru ističe vaš drugi predsednički mandat. Šta smatrate svojim najvećim uspehom u proteklom periodu?

- Mislim da smo u posljednjih gotovo deset godina uspjeli učiniti velike pomake. Hrvatska je godine 2000. bila u svojevrsnoj samoizolaciji, trebalo je Hrvatsku otvoriti svijetu i Hrvatsku uključiti u sva relevantna zbivanja u svijetu. Na početku 2000. godine postavili smo dva strateška cilja: ulazak u NATO i u Europsku uniju. Prvi cilj je ostvaren, u travnju ove godine Hrvatska je postala članica NATO, a nakon današnjeg potpisivanja sporazuma sa Slovenijom i jučerašnjeg završetka potpisivanja Lisabonskog sporazuma doista možemo reći da je Hrvatska na pragu ulaska u EU. Hrvatska upravo završava i dvogodišnji mandat kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN, a izbor naše zemlje u Vijeće sigurnosti bila je potvrda Hrvatske u međunarodnoj zajednici. U zadnjih 10 godina uspjeli smo od Hrvatske stvoriti pravnu državu u kojoj vrijede europski standardi na svakom području. Profesionalizirali smo vojsku, policiju i sigurnosno-obavještajne službe. Još nam predstoji dovršavanje reformi na području pravosuđa i javne uprave da bismo ispunili sve uvjete za ulazak u EU.

Šta ste propustili da učinite?

- Žao mi je što neću dočekati ulaz Hrvatske u EU kao njezin predsjednik.