Ništa od nezavisnosti
Oko 30 odsto birača u oko 170 gradova i sela u Kataloniji izašlo juče na neobavezujući referendum o nezavisnosti Katalonije. - Gotovo 95 odsto onih koji su izašli na birališta, izjasnilo se da želi da se Katalonija izdvoji iz Španije
Oko 30 odsto birača u oko 170 gradova i sela u Kataloniji izašlo juče na neobavezujući referendum o nezavisnosti Katalonije. - Gotovo 95 odsto onih koji su izašli na birališta, izjasnilo se da želi da se Katalonija izdvoji iz Španije
Mali odziv građana na neformalnom referendumu o nezavisnosti najbogatije španske pokrajine Katalonije, izneverio je očekivanja katalonskih nacionalista, ali njihovo "da" secesiji uverilo ih je da treba da nastave sa svojom kampanjom, ocenili su danas mediji, piše Tanjug.
Oko 30 odsto od 700.000 upisanih birača u oko 170 gradova i sela (od 978 koliko ih ima u Kataloniji) izjašnjavalo se juče na referendumu o tome da li njihova pokrajina treba da postane nezavisna država u okviru Evropske unije.
To je drugi referendum o odvajanju Španije u Kataloniji, koji je usledio posle izjašnjavanja stanovnika male opštine u Barseloni, Arenis de Munt, koja je 13. septembra održala prvi takav referendum kada se od više od 2.000 stanovnika, odnosno 96 odsto građana izjasnilo za nezavisnost.
Organizatori, katalonski nacionalisti, smatrali su da će referendum biti uspešan ukoliko 40 odsto stanovnika te pokrajine izađe na referendum, jer bi u tom slučaju mogli da primoraju velike katalonske političke partije da organizuju pravi referendum o secesiji oblasti.
Vlada u Madridu proglasila je referendum ilegalnim i istakla da Ustav ne dozvoljava održavanje referenduma o regionalnoj nezavisnosti.
Prema prvim rezultatima glasanja, gotovo 95 odsto onih koji su izašli na neobavezujući referendum, izjasnilo se da želi da se Katalonija izdvoji iz Španije.
Kataloniji 2010. predstoje regionalni izbori, pa bi jačanje secesionističkih zahteva predstavljalo veliki problem za socijalističku vladu premijera Hosea Luisa Rodrigesa Sapatera, navodi Rojters.
Pre tri godine Katalonci su glasali za novi statut koji reguliše odnose između Katalonije i države Španije, prema kome je autonomna pokrajina definisana kao posebna nacija.
Katalonija od 2006. ima visok stepen autonomije. Za razliku od vremena diktature španskog vođe generala Franciska Franka, kada je upotreba katalonskog jezika bila zabranjena, danas je katalonski zvaničan jezik koji se koristi u školama i vladinim nadleštvima.
Statut je usvojen i u parlamentima Katalonije i Španije, a potpisao ga je kralj Huan Karlos. Tako je Katalonija dobila veća sudska ovlašćenja i veći udeo u prikupljenim prihodima.
Glavna španska opoziciona Narodna partija zatražila je, međutim, od Ustavnog suda da oceni zakonitost tog statuta, pa mnogi Katalonci strahuju da će niz odredbi tog akta biti anuliran.
Ustavni sud Španije već se tri godine bavi statutom Katalonije i još nije doneo odluku. Ukoliko odluka bude negativna, odnosno ukoliko autonomiju proglasi neustavnom, Španija će se naći u istorijskom ustavnom sukobu.
Katalonski Kenedi, kako zovu Artura Masa 53-godišnjeg šefa građansko liberalne partije Konvergencija i unija (CiU), najveće partije u regionu severne Španije, izjavio je u intervjuu za "Frankfurter Algemajne Cajtung" da "ima mnogo Katalonaca koji smatraju da bi Katalonija u 21. veku mogla da bude kao Danska ili Holandija".
"Sud se muči već tri godine oko toga. Ako nešto traje tako dugo, to znači da im nešto tu smeta. Katalonski narod je Statut o autonomiji ozakonio. Ako sud ne bude ispoštovao odluku katalonskog naroda, onda ćemo imati ustavni sukob u zemlji", dodao je Mas.
Mnogi među sedam miliona Katalonaca smatraju da se suviše novca izvlači iz najbogatije španske oblasti i preusmerava u siromašnije delove Španije, a da vlada u Madridu ne uzvraća investicijama.
Ključna odrednica novog statuta o usklađivanju budžeta, još se ne primenjuje, pa neki poslovni ljudi smatraju da bi otcepljenje od Španije unapredilo privredu Katalonije.
U planu su i novi referendumi, koji bi početkom naredne godine trebalo da se održe u drugim delovima regiona, uključujući i glavni grad Barselonu, kao i gradove Đironu i Leidu.
Komentari (0)
Napišite komentar
Ime
Komentar smanji | povećaj
Pročitao sam i složio se sa Pravilima Korišćenja.
Dodaj komentar
Aktivirajte JavaScript za slanje komentara
Objavljeno na sajtu borba.rs »
Komentari