Srbija još nije poslala dokaze Britaniji

e-Novine

"Očekujem da ćemo u toku ove nedelje svu dokumentaciju pripremiti i uputiti Velikoj Britaniji", rekla je ministarka pravde Srbije novinarima i dodala da je riječ o dokumentaciji od nekoliko stotina strana koja treba da bude prevedena i na engleski jezik. Malović je rekla da britanski sud trenutno razmatra žalbu Ganića na odluku da mu se ne ukine pritvor.

Istovremeno u svim gradovima BiH u toku je potpisivanje peticije "Sloboda za dr. Ganića" koju je organizovala SDA. peticiju je potpisao i Sulejman Tihić. Nakon što je potpisao peticiju, Tihić je kazao kako je njegov stav da državne institucije moraju raditi svoj posao, ali da građani, političari i institucije trebaju dati podršku. U izjavi novinarima Tihić je oštro kritikovao rad bosanskohercegovačkog pravosuđa.

"Sve ovo domaće pravosuđe trebalo je riješiti na vrijeme, i mi ne bismo imali probleme kakve danas imamo. Da je domaće pravosuđe na vrijeme procesuiralo Dobrovoljačku i da su ljudi koji su tamo ubili te vojnike odgovarali, mi danas ne bismo imali Ganića u zatvoru. Da su slučajevi poput Grabovice ovdje procesuirani, ne bi komandant Armije BiH morao ići u Haag" kazao je Tihić, dodavši kako isto misli i za slučaj "Brčanska malta" zbog kojeg 12-godišnju kaznu zatvora u Beogradu izdržava Ilija Jurišić.

Tihić je potcrtao kako se on i ljudi iz SDA ne žele miješati u rad Tužilaštva BiH te kako žele da se slučaj Dobrovoljačka što prije okonča, ali je potcrtao da u SDA smatraju kako Ganić nije odgovoran za ono što mu se stavlja na teret.

Slučaj "Dobrovoljačka ulica", oko kojeg se ovih dana digla velika prašina zbog hapšenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića u Londonu po nalogu srbijanskog Tužiteljstva za ratne zločine, bio je predmet istrage Tužiteljstva Haškog tribunala koji je 2003. odbacio optužbe za napad na kolonu vojnika Jugoslovenske narodne armije. Kako piše portal Sarajevo-x.com, iz izvora bliskih Haškom tribunalu, Tužiteljstvo Tribunala je bilo u funkciji nekoga ko je pregledao sve dokaze kako ne bilo političkih hapšenja i privođenja.

Tužiteljstvo je tada generalno ocjenjivalo samo dokaze koje bi njima nadležni Sud dostavio. Kako je rekao neimenovani izvor iz ICTY-a, postoji teoretska mogućnost da skup dokaza u slučaju "Dobrovoljačka" nije sadržavao sve elemente vezane za sporno dešavanje.

"Poenta je da je ovaj predmet neprekidno potenciran kao visoko osjetljiv i da mu je Tužiteljstvo pridavalo veliku pažnju i gledalo da li ima elemenata za podizanje optužnice s obzirom da se radilo o visokopozicioniranim ljudima iz političkog i vojnog vrha Bosne i Hercegovine", rekao je naš izvor blizak Tribunalu u Hagu.

On je istakao da je kolona JNA-a bila naoružana formacija i da se ne zna ni koji je prvi počeo pucati i da na koncu istrage Tužiteljstvo nije utvrdilo da postoje elementi kršenja Ženevske konvencije i običaja rata. Neimenovani izvor je dodao da u dosijeu koji je Tužiteljstvo prikupilo nije bilo elemenata za procesuiranje osoba i da je to važno za debate koja se trenutno vodi iz političkih, a ne pravnih razloga.

Podsjećamo da je utvrđeno da su dokazi protiv 19 visokih funkcionera Republike BiH za navodnu odgovornost za ubistvo vojnika u koloni JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine, nedovoljni po međunarodnim standardima da potvrde razumnu sumnju za vjerovanje da su mogli počiniti navedena kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Istragu o ovom slučaju 1993. godine pokrenuo je i bivši Vojni sud u Beogradu, a predmet je preuzelo Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije. Podsjećamo da još uvijek britanskom sudu nisu dostavljeni bilo kakvi dokazi koji bi opravdali hapšenje i pritvaranje Ejupa Ganića, bivšeg ratnog člana Predsjedništva BiH.