Ganić na slobodi

e-Novine

“Nismo ništa drugo ni očekivali, on je pušten uz jamstvo, garancije uglednog građanina Britanije i ima stalnu adresu boravka u toj zemlji”, kazao je Damir Arnaut, pravni savjetnik Ejupa Ganića, dodavši da je Viši sud cijenio dokumentaciju iz Haškog tribunala koju je prethodno dostavila Odbrana.

Za dokumentaciju koja je dostavljena iz Srbije, Arnaut kaže da je bila “nedovoljna” da bi se dokazala osnovanost sumnje da je Ganić učestvovao u zločinu počinjenom u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine.

“Sud je rekao da ne postoji razlog da se ovaj čovjek zadrži još jedan dan u pritvoru, na osnovu onoga što je Srbija dostavila o ovom slučaju. Tužilaštvo nije dostavilo ništa što bi ni blizu ličilo na tu vrstu materijala i ne postoji način da Sud odbije kauciju”, kazala je Emina Ganić, istaknuvši kako se njen otac planira pojaviti na ročištu pred Osnovnim sudom u Londonu 25. marta kada će se odlučivati o meritumu.

Ejup Ganić, član ratnog Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta u Londonu “na osnovu preliminarnog zahtjeva srbijanskih vlasti”. Uhapšen je zbog sumnje da je u maju 1992. učestvovao u napadu na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, te mu je određen pritvor do 29. marta ove godine.

Na ročištu za razmatranje validnosti zahtjeva Srbije za ekstradiciju, održanom pred Osnovnim sudom u Londonu 9. marta, Sud je od vlasti u Srbiji zatražio da dostave svu dokumentaciju u slučaju protiv Ganića, a prema Ugovoru o izručenju između Srbije i Velike Britanije, za to imaju 45 dana.

Molba sa obimnom sudskom dokumentacijom upućena je Velikoj Britaniji u srijedu, 10. marta, radi predaje Ganića Višem sudu u Beogradu u cilju dovršenja krivičnog postupka koji se protiv njega vodi u Srbiji”, saopćeno je iz Ministarstva pravde Republike Srbije. Ministarka pravde Snežana Malović je tada rekla da u London stiže oko 1.000 stranica dokaznih materijala koji direktno terete ganića za zločin u Dobrovoljačkoj ulici. Međutim, Arnaut je u četvrtak za portal Sarajevo-x.com rekao kako se dokumentacija Srbije zasniva na 12 strana materijala o slučaju "Dobrovoljačka", te da se na dvije stranice nalaze navodi o potencijalnim dokazima, a ostalo su novinski članci o dešavanjima iz 1992. godine koji se ne mogu koristiti na sudu.

"Sigurni smo da Srbija nema dokaze koji će potkrijepiti slučaj, a posebno kada se to uporedi sa dokazima koje je imao Haški tribunal kada je razmatrao ovaj slučaj", rekao je Arnaut za Sarajevo-x.com.