Ekstremisti čekaju znak
Državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović kaže da je dobro što je ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi demantovao da će zvanična Priština oružano reagovati u slučaju da srpske sredine u pokrajini proglase nezavisnost. Ivanović kaže da bi bilo uputno biti oprezniji u javnim nastupima. INTERVJU nedelje Oliver Ivanović, državni sekretar u Ministarstvu za KiM
- Ne znam koji je Redžepijev motiv bio za izjavu ili za demanti, ali ipak je bolje što je demantovao nego da je to ostalo tako. Malo više opreza u izjavama je nešto što je uputno, pogotovo na Balkanu. Lako je reći oštru reč, ali je posle teško nositi se sa posledicama - kaže za „Alo!“ Ivanović.
Smatrate li da je Redžepi to stvarno izjavio i da bi do takvih stvari moglo da dođe?
- Kažem da neću da ulazim u to šta su mu motivi. Samo kažem da oštra reč s jedne strane izaziva oštru reč sa druge strane. Ekstremista ima i na jednoj i na drugoj strani koji jedva čekaju da im se stvori pogodna klima za delovanje. To uopšte nije dobro.
Nastavak teksta ▼
Hašim Tači je zabranio ulazak srpskih političara na Kosovo. Da li ste vi ili ministar Goran Bogdanović imali problema sa kosovskom policijom?
- Ministar Bogdanović je danas ceo dan (petak, prim. aut.) bio u Ministarstvu za KiM ovde u severnoj Kosovskoj Mitrovici. Ja sam ovde već pet dana. Bio sam u četvrtak u Prilužju i policija me zaustavljala tri puta, na nekih 25 kilometara. Moram reći da su bili korektni u smislu da nije bilo maltretiranja. Siguran sam da ni u njihovim propisima nema član zakona koji zabranjuje slobodu govora i da nam istovremeno zabranjuje kretanje bili mi politički predstavnici ili obični građani. Oni nemaju osnova da limitiraju naše kretanje i ako to ne postoji u zakonima, onda Euleks treba da preuzme na sebe odgovornost i da to reši. Ograničavanje našeg kretanja je politički motivisano.
Kako ste ušli na Kosovo?
- Normalno, jer gde god ne treba pratnja, tu nema problema. Ali ako postoji potreba za pratnjom, to ide malo teže, jer kad prijavite svoje kretanje, onda vas mogu i zaustaviti.
Šta mogu da urade kada vas zaustave? Da li mogu da vas privedu ili čak deportuju sa Kosova?
- Ne mogu ništa jer to ne predviđaju njihovi propisi. Mogu samo da nas legitimišu, ali to policija radi svuda u svetu. Uvek mogu da nađu osnov da nas zaustave i onda mogu da nas legitimišu i to je sve.
Da li se pribojavate ostvarenja najavljivanih hapšenja na severu Kosova?
- Danas sam se video sa predstavnikom Euleksa i razgovarali smo i o tome. On mi je rekao da nema govora o hapšenjima političkih predstavnika. To je ono što bi bilo problematično. Dok hapse kriminalce, mi nemamo ništa protiv toga. Oni su mi ukazali na to da je kriminal multietnički, to jest da vode istrage kriminalnih grupa različitih etničkih pripadnosti.
Plašite li se da bi i nekom političkom predstavniku mogla da bude podmetnuta neka istraga?
- I to sam pitao, ali mi je rečeno da nema političara i da ih neće ni biti, osim ako nisu u vezi sa kriminalom.
Najavljeno je da će vlada ne sledećoj sednici uredbom da reši problem kosovskog dodatka. Kako ćete to da uradite ako je Ustavni sud zaključio da je isplata tog dodatka neustavna?
- Ustavni sud je rekao da se isplate plata ne mogu regulisati zaključkom koji je samo za jednokratnu upotrebu. Ali postupanje po tom zaključku traje osam godina i tu je problem u tome što je zaključkom regulisana tematika koju mora da reguliše zakon. Zaključak kao podzakonski akt nema tu snagu da reguliše nešto što treba da reguliše zakon.
Objasnite zašto je potrebno da se nastavi sa isplatom tog dodatka?
- Ako je situacija na Kosovu specifična, tu postoji potreba vlade da stimuliše opstanak Srba ovde, ali to mora da bude utvrđeno zakonom. Čitava zabluda je nastala zbog toga što su svi zaključili da je Ustavni sud ukinuo dodatak. Sud je ukinuo zaključak, ali ne i suštinu. Pozitivna diskriminacija je duboko ukorenjena i u duhu našeg Ustava. Za tim postoji i politički, ali i praktičan interes, jer Srbija mora da vodi računa i o ovom delu teritorije, jednako kao što je vodila i o drugim delovima, ali i da vodi računa o stanovništvu koje živi ovde.
Crkve i manastiri će biti zaštićeni
Šta možete da uradite povodom zaštite srpskih crkava i manastira čije čuvanje preuzima KPS?
- Mi se u principu protivimo smanjivanju broja vojnika Kfora. Smatramo da to nije dobro i da situacija nije toliko bezbedna koliko to oni ocenjuju. Ipak, smanjivanje vojnika se očekuje. To je politika koja je zacrtana u Briselu i mi ne možemo mnogo da uradimo na tom planu. Ako se već to događa, mi sugerišemo da oni manastiri koji su osetljivi, koji su izloženi, bar za neko vreme ne bi smeli doći u ruke, odnosno na staranje kosovskoj policiji. Kada to kažem, mislim na nekoliko manastira - Zočište kod Velike Hoče i Sveti Arhangeli u Prizrenu. Smatramo da tu spadaju i Budisavci u Klini i Gorioč u Istoku, Devič u Srbici i normalno je da očekujem da će Dečani i Pećka patrijaršija biti pod stalnom pažnjom međunarodne zajednice.
Život Srba će doći u normalu
- Koliko Srba živi na Kosovu?
- Živi oko 120.000 Srba, ali to je okviran podatak.
- Da li je zaustavljen trend iseljavanja sa Kosova?
- S obzirom na smirivanje situacije i manje međuetničkih incidenata, stvaraju se uslovi da Srbi počnu da normalizuju svoj život.
Ratko Femić
Objavljeno na sajtu alo.rs »

Komentari