Gazda Jezda: Sunovrat posle zaplene nafte u Crnoj Gori
Nekadašnji vlasnik propale štedionice “Jugoskandik” Jezdimir Vasiljević, poznatiji kao gazda Jezda, kome je iznova počelo suđenje pred Višim sudom u Beogradu, kazao je da se sunovrat nad „Jugoskandikom” nadvio početkom 1993. godine, „pošto je u Crnoj Gori zaplenjeno 62.000 tone njegove nafte, koja je unapred plaćena“.
– Posle je tu naftu po nalogu Mićka Vukotića zaplenila Vlada Crne Gore da bi on isplatio štediše crnogorske Banke privatne privrede (BPP). Tužio sam zbog toga još onda Vladu Crne Gore. Pošto mi je oduzeta nafta, posle sam procenio da mi je najbolje da odem iz zemlje. Tada je „Jugoskandik” bio solventan, što je u svojoj knjizi napisao i Mlađan Dinkić – kazao je juče Vasiljević, kome se s nekadašnjim saradnicima Draganom Antonijevićem, Ljubivojem Šundićem i Stevanom Protićem sudi pod optužbom za zloupotrebu službenog položaja te da je dešavanjima s „Jugoskandikom“ pričinjena višemilionska šteta štedišama.
Juče je tom procesu pripojen i postupak u odsustvu protiv Milorada Vukotića, bivšeg direktora crnogorske Banke privatne privrede, s kojom je „Jugoskandik“ imao ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji.
Optuženi Vasiljević je kazao da je „Jugoskandiku” ugovor s tom bankom bio potreban za poslove s deviznom štednjom, odnosno prikupljanje deviza.
– Nabavljali smo deficitarnu robu: naftu, ulje, šećer, kafu, brašno, kao i drugu robu široke potrošnje, koje smo građanima plasirali po povoljnijim cenama nego ostali na tržištu. Bila su teška vremena užasnih sankcija. Sami smo došli na tu ideju, niko nas u tome nije motivisao ni podržavao, ali nas niko nije ni sprečavao. Naftu sam kupovao od jednog čoveka čijeg se imena više ne sećam, kao i od Milije Babovića, po 78 nemačkih pfeniga, a prodavo za marku i 15 pfeniga – tvrdio je Vasiljević.
Odgovarajući na pitanja suda, Vasiljević je naveo da naftu u inostranstvu nije nabavljao direktno jer je, kako je kazao, za to trebala veoma jaka veza, koju on nije imao.
– Nije istina ono što je ranije na suđenju izneo moj nekadašnji ekonomski savetnik Šundić, da je devize od „Jugoskandika” uzimao tadašnji NBJ i nama davao dinare, odnosno da je država uzimala devize od mene. To se nije dogodilo. Država nije stajala iza mene. Njima je odgovaralo da radim i da kupujem socijalni mir. Ne stidim se da kažem da sam kupovao socijalni mir nabavljajući robu i plasirajući je građanima po veoma povoljnim cenama. Tokom pozitivnog perioda „Jugoskandika” više puta su nam se s raznih strana obraćali za pozajmice, koje smo mnogima i davali, ali uz priznanice. Obraćao mi se tadašnji opozicionar Vuk Drašković, koji je tražio pozajmicu od 500.000 nemačkih maraka, zatim preduzeće SDPR, a takođe mi se, koliko se sećam, za potrebe nabavke neke opreme za DB obraćao za finansijsku pozajmicu i tadašnji načelnik DB-a Jovica Stanišić – rekao je na sudski zapisnik Jezdimir Vasiljević.
Naglasivši da je „Jugoskandik” imao dobar prihod od različitih poslovnih plasmana i prometa robe kojima je mogao uspešno servisirati svoje obaveze, Vasiljević je dodao da su teškoće nastupile tek posle zaplene nafte u Crnoj Gori.
– Pre nego što sam 8. marta 1993. otišao iz zemlje, intervenisao sam, donoseći iz inostranstva četiri-pet puta novac za „Jugoskandik” da bi mogao servisirati štednju, tako što sam pozajmljivao od ino-poslovnih partnera – kazao je Vasiljević.
Tvrdeći da je u trenutku njegovog odlaska „Jugoskandik“ posedovao ogroman kapital, imovinu, velike zalihe roba, kao i 240 kilograma zlata, te plasmane u raznim poslovima, Vasiljević je ocenio da je u potonjem periodu, nakon gašenja, bilo mnogo loših dešavanja.
– Sporna su dešavanja posle mog odlaska u vezi s prekorednom isplatom štediša između 11. i 12. marta 1993. do koje je došlo nakon što sam iz inostranstva poslao faks da za v. d. direktora „Jugoskandika“ imenujem Stevana Protića. Međutim, čim sam saznao da su Protić i Šundić između 10. i 11. marta omogućavali i prekoredne isplate, poslao sam faksom poruku da zatvore trezor i da napuste „Jugoskandik“. Nije mi poznato zašto to nisu učinili. Kasnije, po povratku u zemlju, čuo sam da postoji razlika između ukupnog iznosa novca koji je tada iz filijala dopremljen u trezor i ukupno isplaćenih sredstava, a da o razlici nema nikakve pisane dokumentacije – pričao je Vasiljević.
Trojica saokrivljenih Vasiljevićevih bivših saradnika u „Jugoskandiku“, njegov zet Dragan Antonijević, nekadašnji poslovni savetnik Ljubivoje Šundić, te advokat Stevan Protić negirali su sve optužbe koje je Vasiljević izneo na njihov račun.
J. J.
Objavljeno na sajtu dnevnik.rs »

Komentari