Poslaničke teme
Skupština Srbije razmatrala je juče u objedinjenoj raspravi tri zakonska predloga neophodna za izbor nove vlade. Reč je o predlozima zakona o ministarstvima, dopunama Zakona o Vladi i izmenama Zakona o osnovama uređenja
službi bezbednosti Republike Srbije. Buduća vlada Srbije, po predlogu zakona o ministarstvima, imaće 17 ministarstava, a za obavljanje poslova od značaja za Kosovo i Metohiju, ljudska i manjinska prava, crkve i verske i zajednice i dijasporu biće osnovane posebne službe.
Predloženim izmenama Zakona o Vladi odgovornost vlade se proširuje i na rad imalaca javnih ovlašćenja na nivou Republike, što je bitno jer je, kako je objašnjeno, veliki deo poslova i ovlašćenja državne uprave zakonima prenet javnim agencijama i drugim imaocima javnih ovlašćenja.
Takođe, tim izmenama je predloženo i rešenje po kojem će vlada imati pravo, ali i obavezu, da poništi, ukine ili stavi van snage propis i opšti akt imaoca javnog ovlašćenja na nivou Republike koje važećim zakonom nije propisano.
Izmenama i dopunama Zakona o osnovama uređenja službi bezbednosti predviđeno je da će ubuduće funkciju sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost neće biti isključivo šef kabineta predsednika Republike već može biti bilo koja osoba koju predsednik imenuje.
Zamenica šefa poslaničke grupe Srpske napredne stranke Jorgovanka Tabaković najavila je da će se do septembra znati koliko je državnih organa višak. Dok se to ne desi, državne agencije više neće moći da donose akte, a da vlada tu nema nikakav uticaj, upozorila je ona, naglašavajući da će izmenama Zakona o Vladi državne agencije i njihovi troškovi biti stavljeni pod kontrolu vlade. Vlada time stavlja pod kontrolu finansijske tokove tih organaž
Suština izmena Zakona o službama bezbednosti, kako je objasnila, jeste u tome da se onemogućava „korišćenje ovih informacija u političkim obračunima“.
Ignorisanje APV
Opozicione stranke najavljuju da će glasati protiv. Poslanička gupa LSV-a neće glasati za te zakone zbog toga što, između ostalog, propisi o vladi i o ministarstvima negiraju ovlašćenja APV, ignorišući postojanje bilo kavih njenih nadležnosti. Po rečima zamenice šefa poslaničkog kluba LSV-a Aleksandre Jerkov, ako zakon ostane ovakav kakav je, građani će imati neefikasnu glomaznu vladu. Kao primer preglomaznog ministarstva navela je sve ono što će biti u resoru lidera URS-a Mlađana Dinkića, naglašavajući da “ministar finansija ima preča posla, uz uvažavanje svih Dinkićevih kapaciteta, ne treba da se bavi skijalištima i javnim kupalištima”. Kada je reč o zakonu o službama bezbednosti, “i on se menja da bi tačno određeni ljudi iz određenih stranaka došli na mesta na koja žele”, upozorila je Aleksandra Jerkov.
Vlada „čita” amandmane SVM-a
Poslanica Saveza vojvođanskih Mađara Elvira Kovač ocenila je da u predlogu zakona o ministarstvima postoje određene nelogičnosti i da mnoga ministarstva nisu spojena na odgovarajući način, pa ta stranka neće glasati za taj zakon. Po njenim rečima, za SVM je najznačajnije „i najveća je šteta” što vlada nije predložila posebno ministarstvo za manjinska i ljudska prava. U SVM-u bi, napomenula je Elvira Kovač, voleli da postoji posebna uprava za ljudska i manjinska prava i da to ne bude regulisano samo službom koja je nižeg ranga.
U ime predlagača Jorgovanka Tabaković je najavila da će konstruktivnost SVM-a iskazana kroz amandmane biti uvažena, a da će se za poslove zaštite ljudskih i manjinskih prava izabrati “najbolji organizacioni oblik koji postoji”. Ona je najavila i da će “vlada Srbije i izvršno veće Vojvodine zajedno izraditi nacionalnu stragiju demokratske manjinske politike u Republici Srbiji”.
Kompenzacija moći
Liberalno-demokratska partija amandmanom traži da sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost ne može biti član partije niti istovremeno na nekoj drugoj javnoj funkciji.
– Mesto sekretara Saveta je vrlo osetljivo i to ne može biti političko imenovanje – upozorio je Bojan Đurić.
Po njegovoj proceni, kandidat za potpredsednika Vlade Srbije Aleksandar Vučić, koji se u javnosti pominje i kao budući koordinator službi bezbednosti, želi „kompenzaciju moći” jer nije premijer. LDP će imati i desetak amandmana na zakone o Vladi i o ministarstvima, kojima će tražiti da vlada ima 12 ministarstava, kao i brisanje „opasnih” članova Zakona o ministarstvima koji predviđaju diskreciono ovlašćenje vlade da razrešava državne službenike jer to “predstavlja nastavak partijskog upravljanja državom”.
Gde je ministarstvo za KiM
Zakone koje je predložila vladajuća koalicija neće podržati ni DSS. Šef kluba DSS-a Slobodan Samardžić, govoreći o lošoj kombinaciji resora, naveo je ministarstvo regionalnog razvoja i lokalne samouprave kao „resore koji su veštački spojeni, kombinacija koja će teško funkcionisati“.
Govoreći o nadležnostima koje se prenose s ranijih ministarstava, Samardžić je upozorio na to da je „najdramatičnija situacija vezana za KiM, koje se sada svodi na nivo službe ili kancelarije, nasuprot sadašnjem ministarstvu“. Samardžić je naveo da je takav tretman KiM koje neće imati ministarstvo, vezan za koalicioni dogovor, u kojem stoji nagoveštaj kontinuiteta s politikom prethodne vlade, vezanom za evropske integracije.
Levi ili desni razdeljak
Šef poslaničkog kluba DS Dragoljub Mićunović ocenio je da su „razočaravajući dokumenti koje je ponudila buduća vlada“, ali da će jasniji sud o svemu dati „kada čujemo ekspoze premijera i sastav vlade“.
Mićunović je upozorio da tri glavna stuba vlasti ministarstvo odbrane, policije i finansija, sila i novac neće moći biti kontrolisani od strane parlamenta, jer te odbore vodi vladajuća većina. Ministar policije i vojske, njihovi funkcioneri vode odbore koji će ih kontrolisati. Ko će kontrolisati finansije i Dinkića, to nije dobro ni za njega, ni za državu ni za skupštinu, upozorio je Mićunović. On je upozorio da su ministarstva skrojena „kao u nekim nameštenim konkursima kada nekom namene ministarsko mesto, pa samo kao da ne piše u zakonu da li kandidat razdeljak češlja na levo ili desno“, uz upozorenje da je „ ovo skorojeno prema apetitima pojednih faktora, budućih ministara.“
Joksimović i Bajatović nadziru bezbednost…
U Skupštini Srbije juče su konstituisana skupštinski odbori, koji su najinteresantniji za stranke u parlamentu. Odborom za kontrolu službi bezbednosti rukovodiće poslanica SNS-a Jadranka Joksimović, dok će na čelu Odbora za odbranu i unutrašnje poslove biti predsednik vojvođanskih socijalista Dušan Bajatović. Njihovi zamenici tek će biti izabrani. Odborom za ustavna pitanja i zakonodavstvo rukovodiće, kao što je i do sada bila praksa, predsednik Skupštine, Nebojša Stefanović, a njegov zamenik biće Srđan Miković iz DS-a. Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu je Petar Petrović iz Jedinstvene Srbije, a mesto zamenika pripada prestavniku opozicija koja tek treba da ga izabere. Na čelu Odbora za administativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja biće Jorgovanka Tabaković iz SNS-a, a njen zamenik će biti Nenad Konstantinović iz DS-a, koji je bio na čelu Administrativnog odbora u prethodnom mandatu.
Na konsultacijama uoči jučerašnje skupštinske sesije dogovoreno je da strankama vladajuće većine pripadne mesto čelnika u 11, a opoziciji u osam odbora, među kojima su za evropske integracije, poljoprivredu, zdravlje i porodicu, informisanje i kulturu i ekologiju.
Protivljenje opozicije
Izboru Jadranke Joksimović za predsednicu Odbora za kontrolu službi bezbednosti juče su se usprotivili poslanici Demokratske stranke i Liberalno-demokratske partije. Član Odbora iz DS-a Dragan Šutanovac ocenio je da je „politički nekorektno i sa stanovišta parlamentarne prakse neprimereno da važan odbor za kontrolu službi bezbednosti vodi neko iz vladajuće koalicije”. Joksimovićevoj je zamerio i na neiskustvu, a napomenuo je i da je izmenama Zakona o uređenju službi bezbednosti „sva moć u oblasti odbrane i bezbednosnog sektora koncentrisana u jednim rukama, a to nije viđeno u prošlosti”.
– Nije poštovan princip koji zastupa Demokratska stranka i ne mogu da prihvatim da je na današnjem Kolegijumu bilo šta dogovoreno jer je izvršeno parlamentarno nasilje – upozorio je Šutanovac.
Funkcioner LDP-a Nenad Milić izrazio je bojazan da se u novom sazivu Skupštine ništa neće promeniti u odnosu na prošle sazive, kada odbor nije koristio svoja ovlašćenja. Protivljenje izboru Bajatovića na čelo Odbora za odbranu i unutrašnje poslove iskazali su poslanici DS-a i LSV-a Dragan Šutanovac i Aleksandra Jerkov. Oni su rekli da nisu podržali Bajatovićev izbor jer smatraju da bi odbor trebalo da vodi predstavnik opozicije. Aleksandra Jerkov je upozorila na to da je taj odbor jedan od četiri radna tela koja omogućavaju pravu kontrolu rada vlade pa je samim tim nedopustivo da takve odbore vode vladajuće stranke.
S. Stanković
Objavljeno na sajtu dnevnik.rs »

Komentari