Arhiva » Vesti » Blic 16.03.2008
Nedelja pravoslavlja i molitva za mir i jedinstvo crkve
Blic nedelja, 16. mart 2008.
Pravoslavne crkve su danas obeležile Nedelju pravoslavlja ili Čistu nedelju - kraj prve nedelje strogog Vaskršneg posta i dan koji se u hrišćanstvu slavi kao uspomena na pobedu poštovanja ikona.
U većini pomesnih pravoslavnih crkava ikone se iznose i nose oko hramova, a često i kroz ulice u litijama.
Obred se završava molitvom za mir i jedinstvo u crkvi i povratak onih koji su odstupili od pravoverja i pravoslavlja koje čuva prvobitnu hrišćansku dogmu, gde spada i poštovanje ikone koja je vizuelna interpretacija Svetog pisma.
Prema pravoslavnom učenju, u kome se čuva ovaj način opštenja sa Hristom koji je „ikona Božja", dvodimenzionalni likovi Sina Božjeg, Bogorodice, anđela i svetitelja „nisu ukras nego vizuelno saopštavanje nevidljive božanske stvarnosti".
Dramatične molitve na Nedelju pravoslavlja, koja se na taj način služi jedanput godišnje, sećanje su na dramatičnu borbu i pobedu koju su učitelji pravoslavlja i tada jedinstvene hrišcanske crkve, u 8. veku, odneli nad - ikonoborcima, protivnicima ikone.
U istoriji hrišćanske crkve ikonoborstvo je imalo velike razmere i započinje u vreme vizantijskog cara Lava Jermenina (813-820) koji pod uticajem islama započinje kampanju protiv kulta pravoslavnih ikona.
Ikonoborstvo je nanelo veliku štetu hrišćanstvu i posebno hrišćanskoj umetnosti jer su nosioci ovog pokreta uništili i zapalili ogroman broj ikona od neprocenjive vrednosti.
Sedmi vaseljenski sabor održan u Nikeji 787. godine proglasio je ikonoborstvo za jeres, obzanivši da nije reč o klanjanju ikonama već o težnji i molitvenoj povezanosti sa svetiteljem koji je oslikan.
Ovaj rat protiv ikona okončan u vreme vaseljenskog patrijarha Metodija i vizantijske carice Teodore, koja je 842. godine ustanovila kao praznik Nedelju pravoslavlja, označivši tako kraj ikonoborackog gonjenja i obnovivši poštovanje kulta ikone.
Praznovanje je počelo u Konstatinopolju (Carigradu), a potom se raširilo po celom hrišćanskom Istoku, gde ga do danas poštuju pravoslavne crkve kao pomen na žrtve ovog velikog spora i duge teške borbe koja je mnoge stajala života.
U većini pomesnih pravoslavnih crkava ikone se iznose i nose oko hramova, a često i kroz ulice u litijama.
Obred se završava molitvom za mir i jedinstvo u crkvi i povratak onih koji su odstupili od pravoverja i pravoslavlja koje čuva prvobitnu hrišćansku dogmu, gde spada i poštovanje ikone koja je vizuelna interpretacija Svetog pisma.
Prema pravoslavnom učenju, u kome se čuva ovaj način opštenja sa Hristom koji je „ikona Božja", dvodimenzionalni likovi Sina Božjeg, Bogorodice, anđela i svetitelja „nisu ukras nego vizuelno saopštavanje nevidljive božanske stvarnosti".
Dramatične molitve na Nedelju pravoslavlja, koja se na taj način služi jedanput godišnje, sećanje su na dramatičnu borbu i pobedu koju su učitelji pravoslavlja i tada jedinstvene hrišcanske crkve, u 8. veku, odneli nad - ikonoborcima, protivnicima ikone.
U istoriji hrišćanske crkve ikonoborstvo je imalo velike razmere i započinje u vreme vizantijskog cara Lava Jermenina (813-820) koji pod uticajem islama započinje kampanju protiv kulta pravoslavnih ikona.
Ikonoborstvo je nanelo veliku štetu hrišćanstvu i posebno hrišćanskoj umetnosti jer su nosioci ovog pokreta uništili i zapalili ogroman broj ikona od neprocenjive vrednosti.
Sedmi vaseljenski sabor održan u Nikeji 787. godine proglasio je ikonoborstvo za jeres, obzanivši da nije reč o klanjanju ikonama već o težnji i molitvenoj povezanosti sa svetiteljem koji je oslikan.
Ovaj rat protiv ikona okončan u vreme vaseljenskog patrijarha Metodija i vizantijske carice Teodore, koja je 842. godine ustanovila kao praznik Nedelju pravoslavlja, označivši tako kraj ikonoborackog gonjenja i obnovivši poštovanje kulta ikone.
Praznovanje je počelo u Konstatinopolju (Carigradu), a potom se raširilo po celom hrišćanskom Istoku, gde ga do danas poštuju pravoslavne crkve kao pomen na žrtve ovog velikog spora i duge teške borbe koja je mnoge stajala života.
Preuzeto sa sajta blic.co.yu »
Komentari na drugim sajtovima
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


Komentari