Vesti » Dnevnik 05.04.2008
ADAŠEVCI: Termalne vode osnov za banju
Dnevnik subota, 5. april 2008.
Poljopriverda, industrija i turizam oslonac su razvoja Adaševaca, sela u šidskoj opštini, podjednako udaljenog od opštinskog centra i međunarodnog autoputa Beograd-Zagreb. Veći deo od 2.500 stanovnika, uključujući i izbeglice iz Republike Hrvatske, bavi se poljoprivredom, jer ovo selo poseduje ogromne oranice. Međutim, poljoprivredi je neopohodna finansijska injekcija za brz oporavak.Što se tiče industrije, ove godine Adaševci će biti bogatiji za dva industrijska pogona. U prvom, čiji je vlasnik slovenački DOO „Šumer”, prozivodiće se autodelovi, a drugom pogonu nemačka firma „Štorn grup” izrađivaće kvalitetni molerski alat.
Selo ima svoj vodovod sa dva arteška bunara, ali i dve bušotine mineralne vode, što će omogućiti razvoj turizma. Pored toga, na katastarskoj opštini ovog sela smešten je Memorijalni centar „Sremski front”, a u najnovije vreme izgrađeno je šest benzinskih pumpi.
- U cilju svestranog razvoja Adaševaca, planiramo i razvoj turizma. To je bio razlog da analiziramo vodu dve bušotine, smeštene kilometar od ovog sela i da iskoristimo taj prirodni potencijal ne samo za razvoj sela, već i cele šidske opštine - kaže predsednik Mesne uprave Adaševci Predrag Simić.
Voda, koja sa dubine od 750 do 800 metara dolazi na površinu zemlje, ima temperaturu 60 stepeni Celzijusovih. Informaciju o mogućnosti eksploatacije termalnih i termomineralnih voda na istražno-eksperimentalnom području šidske opštine izradila je članica Inženjerske komore Srbije „Srem akva” DOO Ruma.
- Korišćenje hidrotermalnih mineralnih voda može biti neposredno i posredno. Direktno korišćenje ove vode je za banjsko lečenje, toplane, flaširanje i druge potrebe - kaže diplomirani inžinjer geologije Georgije Šikić, koji je uradio taj posao. - Posredno korišćenje ovih voda iz dve bušotine može biti kada se energija vode pretvara u druge vidove energije, mehaničku ili električnu. To znači da je korišćenje ovih termomineralnih voda u direktnoj zavisnosti od temperature i mineralizacije. Svetska i domaća istraživanja pokazuju da bi ove hidrotermalne mineralne vode iz regiona zapadnog Srema, s obzirom na njenu fizičke, hemijske i geotektonske osobine, mogle da se koriste za zagrevanje bazena za rekreaciju, podno grejanje farmi stoke i živine, grejanje plastenika i staklenika, uzgoj ribe i riblje mlađi, prozvodnja biogasa, banjsko lečenje i palneo terapija, flaširanje ovih voda, gajenje pečuraka, sanitarna topla voda u industriji, kao tehološka voda za zagrevanje naselja i drugih stambenih objekata.
Sa korišćenjem toplih pumpi temperatura ovih voda može se podići na viši nivo, a time i iskorišćenje sa većim efektom. Kapacitet hidrotermalne mineralne vode u Adaševcima je deset litara u sekundi. Iskopani bunari u Batrovcima, čiju vodu piju stanovnici šidske opštine sa dubine od 200 metara, ima geotemsku anomaliju, jer vode ovih bunara imaju temepraturu od 25 stepeni Celzijusovih. U Višnjićevu sa iste dubine vode imaju temepraturu 27 stepeni. To su niskomineralne vode. U mezozojskim krečnjacima, severno od Erdevika, u dolini potoka Banja, postoji vrelo čija je izdržljivost samo šest litara vode u sekundi, temperaturi vode je 21,6 stepeni, a tvrdoća je oko 15 procenata. Po hemijskom sastavu ove vode, uključujući i izvore u Adaševcima, pripadaju magnezijsko-kalcijsko- natrijumsko-sulfatnim ugljeničkim hirbokarbonatnim vodama.
Šikić je izneo i zakonsku regulativu značajnu za potencijalne investiture, kojom bi SO Šid trebalo da obezbedi zemljišni posed - mikrolokaciju, na kojoj će krenuti investicioni ciklus. U tom smislu potreban je projekat detaljnih hidrogeoloških istraživačkih radova sa eksternom revizijom kod domaćih preduzeća i potrebno je dobiti dozvolu za istraživanje od republičkih organa. U tom smislu neophodna je izrada projekta istražno-eksperimentacione bušotine sa eksternom revizijom.
- Cena projektne dokumentacije sa revizijima kreće od 30.000 evra. Istražni geofizički radovi sa izveštajem koštaju 10.000 evra, a cena istražno-eksploatacione bušotine do 1.000 metara, zavisno od prečnika bušenja i eksploatacionog kanala, kao i filtera, kreće se od 25.000 do 40.000 evra - ističe diplomirani inženjer geologije Georgije Šikić.
Velike su mogućnosti izvorišta ove vode u Adaševcima. Pitanje je koliko može opština Šid, a koliko država da pomogne po tom pitanju i pripreme dokumentaciju neophodnu potencijalnim kupcima, bilo da su iz zemlje ili inostranstva. U svakom slučaju, velika je šteta da ova dva izvorišta ostanu neiskorišćena.
D. Savičin
Poslato 04.04.2008
Selo ima svoj vodovod sa dva arteška bunara, ali i dve bušotine mineralne vode, što će omogućiti razvoj turizma. Pored toga, na katastarskoj opštini ovog sela smešten je Memorijalni centar „Sremski front”, a u najnovije vreme izgrađeno je šest benzinskih pumpi.
- U cilju svestranog razvoja Adaševaca, planiramo i razvoj turizma. To je bio razlog da analiziramo vodu dve bušotine, smeštene kilometar od ovog sela i da iskoristimo taj prirodni potencijal ne samo za razvoj sela, već i cele šidske opštine - kaže predsednik Mesne uprave Adaševci Predrag Simić.
Voda, koja sa dubine od 750 do 800 metara dolazi na površinu zemlje, ima temperaturu 60 stepeni Celzijusovih. Informaciju o mogućnosti eksploatacije termalnih i termomineralnih voda na istražno-eksperimentalnom području šidske opštine izradila je članica Inženjerske komore Srbije „Srem akva” DOO Ruma.
- Korišćenje hidrotermalnih mineralnih voda može biti neposredno i posredno. Direktno korišćenje ove vode je za banjsko lečenje, toplane, flaširanje i druge potrebe - kaže diplomirani inžinjer geologije Georgije Šikić, koji je uradio taj posao. - Posredno korišćenje ovih voda iz dve bušotine može biti kada se energija vode pretvara u druge vidove energije, mehaničku ili električnu. To znači da je korišćenje ovih termomineralnih voda u direktnoj zavisnosti od temperature i mineralizacije. Svetska i domaća istraživanja pokazuju da bi ove hidrotermalne mineralne vode iz regiona zapadnog Srema, s obzirom na njenu fizičke, hemijske i geotektonske osobine, mogle da se koriste za zagrevanje bazena za rekreaciju, podno grejanje farmi stoke i živine, grejanje plastenika i staklenika, uzgoj ribe i riblje mlađi, prozvodnja biogasa, banjsko lečenje i palneo terapija, flaširanje ovih voda, gajenje pečuraka, sanitarna topla voda u industriji, kao tehološka voda za zagrevanje naselja i drugih stambenih objekata.
Sa korišćenjem toplih pumpi temperatura ovih voda može se podići na viši nivo, a time i iskorišćenje sa većim efektom. Kapacitet hidrotermalne mineralne vode u Adaševcima je deset litara u sekundi. Iskopani bunari u Batrovcima, čiju vodu piju stanovnici šidske opštine sa dubine od 200 metara, ima geotemsku anomaliju, jer vode ovih bunara imaju temepraturu od 25 stepeni Celzijusovih. U Višnjićevu sa iste dubine vode imaju temepraturu 27 stepeni. To su niskomineralne vode. U mezozojskim krečnjacima, severno od Erdevika, u dolini potoka Banja, postoji vrelo čija je izdržljivost samo šest litara vode u sekundi, temperaturi vode je 21,6 stepeni, a tvrdoća je oko 15 procenata. Po hemijskom sastavu ove vode, uključujući i izvore u Adaševcima, pripadaju magnezijsko-kalcijsko- natrijumsko-sulfatnim ugljeničkim hirbokarbonatnim vodama.
Šikić je izneo i zakonsku regulativu značajnu za potencijalne investiture, kojom bi SO Šid trebalo da obezbedi zemljišni posed - mikrolokaciju, na kojoj će krenuti investicioni ciklus. U tom smislu potreban je projekat detaljnih hidrogeoloških istraživačkih radova sa eksternom revizijom kod domaćih preduzeća i potrebno je dobiti dozvolu za istraživanje od republičkih organa. U tom smislu neophodna je izrada projekta istražno-eksperimentacione bušotine sa eksternom revizijom.
- Cena projektne dokumentacije sa revizijima kreće od 30.000 evra. Istražni geofizički radovi sa izveštajem koštaju 10.000 evra, a cena istražno-eksploatacione bušotine do 1.000 metara, zavisno od prečnika bušenja i eksploatacionog kanala, kao i filtera, kreće se od 25.000 do 40.000 evra - ističe diplomirani inženjer geologije Georgije Šikić.
Velike su mogućnosti izvorišta ove vode u Adaševcima. Pitanje je koliko može opština Šid, a koliko država da pomogne po tom pitanju i pripreme dokumentaciju neophodnu potencijalnim kupcima, bilo da su iz zemlje ili inostranstva. U svakom slučaju, velika je šteta da ova dva izvorišta ostanu neiskorišćena.
D. Savičin
Poslato 04.04.2008
Preuzeto sa sajta dnevnik.co.yu »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi



Komentari