Vesti » Press 06.04.2008
Teral: Srbija ima svoje mesto u EU
Srbija ima svoje mesto u Evropskoj uniji (EU) i Francuska želi da ona što pre dobije status kandidata za članstvo i spremna je da joj pomogne u savlađivanju puta koji joj predstoji, izjavio je francuski ambasador u Beogradu Žan-Fransoa Teral (Jean-Francois Terral)
Press nedelja, 6. april 2008.
U intervjuu agenciji Beta, Teral je naglasio da razume da je za Srbiju Kosovo važno pitanje, ali je ocenio da srpske vlasti treba da se zapitaju da li mere koje preduzimaju prema zemljama koje su priznale nezavisnost Kosova koriste srpskim interesima i želji za integracijom u Evropu.
"Ekonomski razvoj, reforme, pristupanje Evropi od suštinskog su značaja za zemlju i njenu budućnost. Mi u Francuskoj smatramo da Srbija treba ponovo da zauzme mesto kičmenog stuba regiona koje joj prirodno i pripada, i da će kroz resavanje tih pitanja ona napredovati ka tom cilju. Naša je želja da joj pomognemo u savlađivanju tog puta", rekao je Teral.
Na pitanje može li Srbija potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i bez Ratka Mladića u Hagu, Teral je rekao da je Francuska "naravno privržena dobroj saradnji sa Međunarodnim sudom za ratne zločine".
"Ali, ima i drugih kriterijuma koje treba uzeti u obzir. Treba misliti i na to šta će se desiti posle izbora: perspektive saradnje sa Međunarodnim sudom za ratne zločine razlikovaće se u zavisnosti od toga ko bude dobio većinu", dodao je.
Upitan šta konkretno znače mere za ukidanje evropskih viza za građane Srbije, najavljene na nedavnom ministarskom sastanku EU na Brdu kod Kranja, Teral je rekao da su se "ministri založili za ubrzavanje procesa liberalizacije viznog režima" i da je francuski ministar spoljnih poslova Bernar Kušner "naročito tražio da se veoma brzo pređe na to da vize budu besplatne".
"Konkretne mere tiču se onoga što se traži od zemalja koje prihvatamo da upišemo na 'belu Šengen listu' i koje su usmerene da spreče dolazak ilegalne strane imigracije a to su: sigurne putne isprave, efikasna kontrola na granicama, informatički sistem, policijska i posebno pravna saradnja. Te tehničke poslove bi Srbija trebalo da uradi i mi smo spremni da joj u tome pomognemo", dodao je.
Komentarišući kako je francusko priznanje nezavisnosti Kosova uticalo na odnose Beograda i Pariza, Teral je kazao da je "očcigledno da prolazimo kroz jedan delikatan period".
"Nemam više zvanične kontakte sa ministrima i iz tog razloga je teško napredovati u radu u određenim poslovima do kojih mi je posebno stalo. Na primer, planirao sam da dovedem u Beograd jednu značajnu delegaciju najvećih francuskih preduzeća i morao sam da odložim taj projekat. Isto tako, dogovori koje sam imao sa ministrom prosvete o izgradnji francuskog liceja su takođe odloženi", rekao je.
Dodao je međutim da "to ne sprečava svakodnevnu, tekuću saradnju".
"Mislim takođe i da će se stvari razjasniti posle izbora i da će doći do normalizovanja, pa i čak podstreka u našim odnosima. Mi na tome radimo", rekao je Teral.
Francuski ambašador rekao je da razume da su nakon proglašenja nezavisnosti Kosova srpske vlasti morale da reaguju, ali je dodao da treba da se zapitaju da li mere koje preduzimaju koriste srpskim interesima ili su u suprotnosti s njenim opredeljenjem za Evropu.
"Nije na meni da sudim o diplomatskom delovanju srpskih vlasti. Znate da je Francuska priznala nadgledanu nezavisnost Kosova, kao što su učinili i njeni glavni partneri, onda kada je smatrala da su sve mogućnosti za dalje pregovore iscrpljene. Ne zanemarujem to da su čak i kod Srba koji razumeju smisao našeg delovanja emocije bile veoma jake. Razumem da su, sučeljene sa takvim emocijama, srpske vlasti morale da reaguju. One su to i učinile putem mera koje su imale simboličku snagu, posebno putem opozivanja svojih ambasadora.
Na njima je da se zapitaju da li te mere koriste srpskim interesima.
Nije li to kontradiktorno u odnosu na želju za evropskim integracijama?", rekao je.
Prema rečima francuskog ambasadora "čini se da za sada nadgledana nezavisnost Kosova nije promenila mnogo toga u regionu".
"Ali, treba misliti na budućnost: već su tri susedne zemlje, Mađarska, Bugarska i Hrvatska, o Albaniji da ne govorimo, priznale nadgledanu nezavisnost Kosova. Paralelno sa uključivanjem u Evropsku uniju, regionalna saradnja je svima u interesu, i Beogradu i Prištini. Ne bi trebalo da pitanje Kosova bude prepreka tome. Treba umeti prihvatiti stvarnost onakvom kakva jeste", dodao je.
Komentarušući neslaganja Zapada i Moskve oko Kosova, Teral je ocenio da je preterano govoriti o "novom hladnom ratu".
"Nije samo Kosovo od značaja u odnosima između Moskve i zapadnih prestonica: tu su i Irak, Bliski istok, širenje nuklearnog naoružanja, terorizam, Avganistan, globalizacija... EU kao takva, njene zemlje članice, a posebno Francuska imaju jednu intenzivnu vezu sa Ruskom Federacijom i mnogo zajedničkih interesa. Sve to odnosi prevagu u odnosu na razlike po pitanju Kosova koje mogu da budu prevaziđene ako svaka strana pokaže smisao za realnost. Tako da se ne može uzeti za ozbiljno priča o novom hladnom ratu", rekao je.
Na pitanje da li Kosovo može postati članica UN i da li se razmišlja o mogućnosti da se primeni formula koja je primenjena 1991. u slučaju dve Koreje, kada je zbog nepostojanja saglasnosti u Savetu bezbednosti odluka o tome prepuštena Generalnoj skupštini UN, Teral je rekao da "ne misli da je to najaktuelnije pitanje i pitanje od najvećeg prioriteta".
"Za Ujedinjene nacije postoji poštovanje procedure i to ide putem Saveta bezbednosti", naveo je.
Povodom ideja o podeli Kosova, Teral je ukazao da "treba imati na umu da većina Srba na Kosovu živi južno od Ibra, u enklavama".
"Oni su ti koji su suočeni sa najkrhkijom situacijom. Mi smo u Francuskoj uvek govorili, da je ono što je prioritet zaštita srpskih interesa: Srbi sa severa, oni iz enklava, kulturno-istorijski spomenici i verski objekti i svetinje Srpske pravoslavne crkve. U kontekstu nadgledane nezavisnosti, to je ono na šta treba da se usredsredimo i treba da podsetimo da se prvenstveno u zaštiti tih interesa i sastoji misija EULEX-a", rekao je.
Komentarišući nameru Srbije da na Kosovu organizuje izbore, Teral je napomenuo da treba razlikovati parlamentarne od lokalnih izbora.
"Kada su u pitanju parlamentarni izbori, legitimno je da Srbi sa Kosova, budući da imaju dvostruko državljanstvo, Srbije i Kosova, učestvuju na srskim parlamentarnim izborima. Drugačije je sa lokalnim izborima: njihovo održavanje je način da se odbija nadgledana nezavisnost Kosova što može da izazove incidente", rekao je.
Francuski ambasador je istovremeno naglasio da bi "preokupacija svakog aktera na terenu trebalo da bude da se izbegne svaki rizik incidenta koji bi mogao da se izrodi u nešto ozbiljnije".
"Kako bi se što bolje zaštitili srpski interesi na Kosovu treba najpre i pre svega sve vratiti u jedan mirniji kontekst", rekao je ambasador Teral u intervjuu Beti.
"Ekonomski razvoj, reforme, pristupanje Evropi od suštinskog su značaja za zemlju i njenu budućnost. Mi u Francuskoj smatramo da Srbija treba ponovo da zauzme mesto kičmenog stuba regiona koje joj prirodno i pripada, i da će kroz resavanje tih pitanja ona napredovati ka tom cilju. Naša je želja da joj pomognemo u savlađivanju tog puta", rekao je Teral.
Na pitanje može li Srbija potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i bez Ratka Mladića u Hagu, Teral je rekao da je Francuska "naravno privržena dobroj saradnji sa Međunarodnim sudom za ratne zločine".
"Ali, ima i drugih kriterijuma koje treba uzeti u obzir. Treba misliti i na to šta će se desiti posle izbora: perspektive saradnje sa Međunarodnim sudom za ratne zločine razlikovaće se u zavisnosti od toga ko bude dobio većinu", dodao je.
Upitan šta konkretno znače mere za ukidanje evropskih viza za građane Srbije, najavljene na nedavnom ministarskom sastanku EU na Brdu kod Kranja, Teral je rekao da su se "ministri založili za ubrzavanje procesa liberalizacije viznog režima" i da je francuski ministar spoljnih poslova Bernar Kušner "naročito tražio da se veoma brzo pređe na to da vize budu besplatne".
"Konkretne mere tiču se onoga što se traži od zemalja koje prihvatamo da upišemo na 'belu Šengen listu' i koje su usmerene da spreče dolazak ilegalne strane imigracije a to su: sigurne putne isprave, efikasna kontrola na granicama, informatički sistem, policijska i posebno pravna saradnja. Te tehničke poslove bi Srbija trebalo da uradi i mi smo spremni da joj u tome pomognemo", dodao je.
Komentarišući kako je francusko priznanje nezavisnosti Kosova uticalo na odnose Beograda i Pariza, Teral je kazao da je "očcigledno da prolazimo kroz jedan delikatan period".
"Nemam više zvanične kontakte sa ministrima i iz tog razloga je teško napredovati u radu u određenim poslovima do kojih mi je posebno stalo. Na primer, planirao sam da dovedem u Beograd jednu značajnu delegaciju najvećih francuskih preduzeća i morao sam da odložim taj projekat. Isto tako, dogovori koje sam imao sa ministrom prosvete o izgradnji francuskog liceja su takođe odloženi", rekao je.
Dodao je međutim da "to ne sprečava svakodnevnu, tekuću saradnju".
"Mislim takođe i da će se stvari razjasniti posle izbora i da će doći do normalizovanja, pa i čak podstreka u našim odnosima. Mi na tome radimo", rekao je Teral.
Francuski ambašador rekao je da razume da su nakon proglašenja nezavisnosti Kosova srpske vlasti morale da reaguju, ali je dodao da treba da se zapitaju da li mere koje preduzimaju koriste srpskim interesima ili su u suprotnosti s njenim opredeljenjem za Evropu.
"Nije na meni da sudim o diplomatskom delovanju srpskih vlasti. Znate da je Francuska priznala nadgledanu nezavisnost Kosova, kao što su učinili i njeni glavni partneri, onda kada je smatrala da su sve mogućnosti za dalje pregovore iscrpljene. Ne zanemarujem to da su čak i kod Srba koji razumeju smisao našeg delovanja emocije bile veoma jake. Razumem da su, sučeljene sa takvim emocijama, srpske vlasti morale da reaguju. One su to i učinile putem mera koje su imale simboličku snagu, posebno putem opozivanja svojih ambasadora.
Na njima je da se zapitaju da li te mere koriste srpskim interesima.
Nije li to kontradiktorno u odnosu na želju za evropskim integracijama?", rekao je.
Prema rečima francuskog ambasadora "čini se da za sada nadgledana nezavisnost Kosova nije promenila mnogo toga u regionu".
"Ali, treba misliti na budućnost: već su tri susedne zemlje, Mađarska, Bugarska i Hrvatska, o Albaniji da ne govorimo, priznale nadgledanu nezavisnost Kosova. Paralelno sa uključivanjem u Evropsku uniju, regionalna saradnja je svima u interesu, i Beogradu i Prištini. Ne bi trebalo da pitanje Kosova bude prepreka tome. Treba umeti prihvatiti stvarnost onakvom kakva jeste", dodao je.
Komentarušući neslaganja Zapada i Moskve oko Kosova, Teral je ocenio da je preterano govoriti o "novom hladnom ratu".
"Nije samo Kosovo od značaja u odnosima između Moskve i zapadnih prestonica: tu su i Irak, Bliski istok, širenje nuklearnog naoružanja, terorizam, Avganistan, globalizacija... EU kao takva, njene zemlje članice, a posebno Francuska imaju jednu intenzivnu vezu sa Ruskom Federacijom i mnogo zajedničkih interesa. Sve to odnosi prevagu u odnosu na razlike po pitanju Kosova koje mogu da budu prevaziđene ako svaka strana pokaže smisao za realnost. Tako da se ne može uzeti za ozbiljno priča o novom hladnom ratu", rekao je.
Na pitanje da li Kosovo može postati članica UN i da li se razmišlja o mogućnosti da se primeni formula koja je primenjena 1991. u slučaju dve Koreje, kada je zbog nepostojanja saglasnosti u Savetu bezbednosti odluka o tome prepuštena Generalnoj skupštini UN, Teral je rekao da "ne misli da je to najaktuelnije pitanje i pitanje od najvećeg prioriteta".
"Za Ujedinjene nacije postoji poštovanje procedure i to ide putem Saveta bezbednosti", naveo je.
Povodom ideja o podeli Kosova, Teral je ukazao da "treba imati na umu da većina Srba na Kosovu živi južno od Ibra, u enklavama".
"Oni su ti koji su suočeni sa najkrhkijom situacijom. Mi smo u Francuskoj uvek govorili, da je ono što je prioritet zaštita srpskih interesa: Srbi sa severa, oni iz enklava, kulturno-istorijski spomenici i verski objekti i svetinje Srpske pravoslavne crkve. U kontekstu nadgledane nezavisnosti, to je ono na šta treba da se usredsredimo i treba da podsetimo da se prvenstveno u zaštiti tih interesa i sastoji misija EULEX-a", rekao je.
Komentarišući nameru Srbije da na Kosovu organizuje izbore, Teral je napomenuo da treba razlikovati parlamentarne od lokalnih izbora.
"Kada su u pitanju parlamentarni izbori, legitimno je da Srbi sa Kosova, budući da imaju dvostruko državljanstvo, Srbije i Kosova, učestvuju na srskim parlamentarnim izborima. Drugačije je sa lokalnim izborima: njihovo održavanje je način da se odbija nadgledana nezavisnost Kosova što može da izazove incidente", rekao je.
Francuski ambasador je istovremeno naglasio da bi "preokupacija svakog aktera na terenu trebalo da bude da se izbegne svaki rizik incidenta koji bi mogao da se izrodi u nešto ozbiljnije".
"Kako bi se što bolje zaštitili srpski interesi na Kosovu treba najpre i pre svega sve vratiti u jedan mirniji kontekst", rekao je ambasador Teral u intervjuu Beti.
Preuzeto sa sajta pressonline.rs »
Komentari na drugim sajtovima
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


Komentari