Vesti » Dnevnik 16.04.2008
Dinar za sanaciju kanala Kučka
Dnevnik sreda, 16. april 2008.
Sliv „Kučka 9-5” prostire se na površini od 2.167 hektara, a voda sa ovog područja se prikuplja i dalje odlazi u kanal Prigrevica-Bezdan. Na kompletnoj dužini ovog kanala nalazi se veliki broj hidrograđevinskih objekata, betonski mostovi i propusti i u njega se uliva 12 kanala nižeg reda. Glavni kanal za odvodnjavanje ima zadatak da prikupljenu vodu sa poljoprivrednog zemljišta odvede do kanala Prigrevica-Bezdan i time omogući nesmetan prilaz i obradu poljoprivrednog zemljišta. U sušnim periodima, zadržavanjem visokih vodostaja u ovom kanalu i u svim drugim kanalima koji se u njega ulivaju, obezbeđuje se bolji režim podzmenih voda i uslova za navodnjavanje okolnog poljoprivrednog zemljišta. S obzirom na to da se iz redovnih sredstava JVP „Vode Vojvodine” svih proteklih godina nisu mogli da se obave veći zahvati na kanalskoj mreži u koji spada i sliv „Kučka”, pomenuti kanal više ne ispunjava sve svoje funkcije. Planirana vrednost radova koji će se ove godine preduzeti je oko 20 miliona dinara, a sredstva će prema ranijem dogovoru opštine Apatin obezbediti i JVP „Vode Vojvodine”, svaka sa po deset miliona dinara.
- Opština Apatin je među prvim opštinama koja je prihvatila da učestvuje u sufinansiranju radova na izmuljivanju kanalske mreže sa JVP „Vode Vojvodine”, što je svakako za pohvalu jer govori o svesti i potrebi da sistemi odvodnjavanja budu u što većem stepenu funkcionalnosti. Sada smo došli do treće godine realizacije pomenutog programa. Očekujemo da će 2010. celokupna kanalska mreža biti dovedena u potpunu funkciju i tada ćemo morati opet početi iz početka. Svi ovi radovi važni su kako za poljoprivredu zbog sistema odvodnjavanja, ali i navodnjavanja, a takođe i zbog razvoja turizma, a sve to je lokalna samouprava u Apatinu prepoznala - rekao je diplomirani inž. građevinarstva i direktor Vodoprivrednog društvenog preduzeća „Zapadna Bačka” u Somboru Vladislav Milošev.
Poribljavanje
- Nakon izmuljavanja kanala Vodoprivredno preduzeće „Zapadna Bačka” svake godine i poribljava određene deonice. Tada se dogodi da se pojave ribolovci sa mrežama i strujom i sav naš trud je uzaludan, jer kanale poribljavamo mlađi amura i tolstolobika, travojedima, koji treba da pomognu u očuvanju kanala. „Zapadna Bačka” na svom području ima 1.400 kilometara kanala, a od toga je 200 kilometara moguće poribljavati, ali ne i organizovati čuvarsku službu. Sve ostaje na svesti i savesti ljudi, ali i na državi koja bi trebalo da strožije sankcioniše uništavanje ribljeg fonda - objašnjava Milošev.
- Zbog velikih poljoprivrednih površina i broja ljudi koji se bavi poljoprivredom i potreba da se sve više razmišlja o tome da se preduprede štete koje nastaju zbog neravnomernih padavina i nastojanja da lokalna samouprava pomogne koliko je u njenoj moći, odlučili smo da uložimo novac u sanaciju kanalske mreže. Ujedno smo procenili, a za to nam je 2005. godina bila izuzetno poučna zbog velike količine padavina i visokih podzemnih voda kada su mnoge njive bile pod vodom, ali i rubni delovi naših sela, da je za sanaciju kanalske mreže potrebno uložiti manje novca nego što je bila visina štete samo te godine - dodao je predsednik Opštine dr Živorad Smiljanić.
Jedan od kapitalnih objekata koji je urađen prošle godine je takozvani „Fišvaser” koji po rečima Miloševa nije saniran više od četvrt veka, a za takva ritska područja kao što je ovo neophodno je da se sanacija obavi svakih sedam do osam godina.
- U Programu vanrednog izmuljavanja dela kanalske mreže, koji je sačinilo JVP „Vode Vojvodine” a koji je potpisan oktobra 2005. godine, predloženo je da se obuhvate kanali prvog i drugog reda koji su u najlošijem stanju i koji su poslednji put izmuljivani pre dvadeset godina. Tako je prethodne dve godine obavljeno izmuljavanje glavnog kanala koji ide od Svilojeva do Sonte u dužini od 14 kilometara i u koji se uliva kompletna atmosferska kanalizacija Svilojeva. Koliko je sam kanal bio zapušten govori i podatak da je na samo četiri kilometra iz kanala izvađeno osam traktorskih prikolica raznog rastinja - rekao je samostalni stručni saradnik u opštini zadužen za poljoprivredu Nikola Zorić.
- Zahvaljujući izuzetno dobroj saradnji sa apatinskom opštinom JVP „Vode Vojvodine” su odlučile da ove godine saniraju i crpnu stanicu „Keverča”. U nju će biti uložena višemilionska sredstva da se ona osavremeni i bude primer za sve ostale crpne stanice u Vojvodini. U crpnu stanicu će biti ugrađena najmodernija oprema koja je odavno standardna u Evropi ali, na žalost, ne i kod nas. Uz to, uz pomoć Fonda za kapitalne investicije, biće uloženo i više od deset miliona dinara kako bi se sanirala kruna nasipa do crpne stanice „Keverča” ali i dalje do obale Dunava. Time će se olakšati prilaz Dunavu sportskim ribolovcima, ali će to omogućiti i razvoj turizma na ovom području - rekao je Milošev.
J. Prelčec
Poslato 15.04.2008
- Opština Apatin je među prvim opštinama koja je prihvatila da učestvuje u sufinansiranju radova na izmuljivanju kanalske mreže sa JVP „Vode Vojvodine”, što je svakako za pohvalu jer govori o svesti i potrebi da sistemi odvodnjavanja budu u što većem stepenu funkcionalnosti. Sada smo došli do treće godine realizacije pomenutog programa. Očekujemo da će 2010. celokupna kanalska mreža biti dovedena u potpunu funkciju i tada ćemo morati opet početi iz početka. Svi ovi radovi važni su kako za poljoprivredu zbog sistema odvodnjavanja, ali i navodnjavanja, a takođe i zbog razvoja turizma, a sve to je lokalna samouprava u Apatinu prepoznala - rekao je diplomirani inž. građevinarstva i direktor Vodoprivrednog društvenog preduzeća „Zapadna Bačka” u Somboru Vladislav Milošev.
Poribljavanje
- Nakon izmuljavanja kanala Vodoprivredno preduzeće „Zapadna Bačka” svake godine i poribljava određene deonice. Tada se dogodi da se pojave ribolovci sa mrežama i strujom i sav naš trud je uzaludan, jer kanale poribljavamo mlađi amura i tolstolobika, travojedima, koji treba da pomognu u očuvanju kanala. „Zapadna Bačka” na svom području ima 1.400 kilometara kanala, a od toga je 200 kilometara moguće poribljavati, ali ne i organizovati čuvarsku službu. Sve ostaje na svesti i savesti ljudi, ali i na državi koja bi trebalo da strožije sankcioniše uništavanje ribljeg fonda - objašnjava Milošev.
- Zbog velikih poljoprivrednih površina i broja ljudi koji se bavi poljoprivredom i potreba da se sve više razmišlja o tome da se preduprede štete koje nastaju zbog neravnomernih padavina i nastojanja da lokalna samouprava pomogne koliko je u njenoj moći, odlučili smo da uložimo novac u sanaciju kanalske mreže. Ujedno smo procenili, a za to nam je 2005. godina bila izuzetno poučna zbog velike količine padavina i visokih podzemnih voda kada su mnoge njive bile pod vodom, ali i rubni delovi naših sela, da je za sanaciju kanalske mreže potrebno uložiti manje novca nego što je bila visina štete samo te godine - dodao je predsednik Opštine dr Živorad Smiljanić.
Jedan od kapitalnih objekata koji je urađen prošle godine je takozvani „Fišvaser” koji po rečima Miloševa nije saniran više od četvrt veka, a za takva ritska područja kao što je ovo neophodno je da se sanacija obavi svakih sedam do osam godina.
- U Programu vanrednog izmuljavanja dela kanalske mreže, koji je sačinilo JVP „Vode Vojvodine” a koji je potpisan oktobra 2005. godine, predloženo je da se obuhvate kanali prvog i drugog reda koji su u najlošijem stanju i koji su poslednji put izmuljivani pre dvadeset godina. Tako je prethodne dve godine obavljeno izmuljavanje glavnog kanala koji ide od Svilojeva do Sonte u dužini od 14 kilometara i u koji se uliva kompletna atmosferska kanalizacija Svilojeva. Koliko je sam kanal bio zapušten govori i podatak da je na samo četiri kilometra iz kanala izvađeno osam traktorskih prikolica raznog rastinja - rekao je samostalni stručni saradnik u opštini zadužen za poljoprivredu Nikola Zorić.
- Zahvaljujući izuzetno dobroj saradnji sa apatinskom opštinom JVP „Vode Vojvodine” su odlučile da ove godine saniraju i crpnu stanicu „Keverča”. U nju će biti uložena višemilionska sredstva da se ona osavremeni i bude primer za sve ostale crpne stanice u Vojvodini. U crpnu stanicu će biti ugrađena najmodernija oprema koja je odavno standardna u Evropi ali, na žalost, ne i kod nas. Uz to, uz pomoć Fonda za kapitalne investicije, biće uloženo i više od deset miliona dinara kako bi se sanirala kruna nasipa do crpne stanice „Keverča” ali i dalje do obale Dunava. Time će se olakšati prilaz Dunavu sportskim ribolovcima, ali će to omogućiti i razvoj turizma na ovom području - rekao je Milošev.
J. Prelčec
Poslato 15.04.2008
Preuzeto sa sajta dnevnik.co.yu »
Nema komentara na ovu vest. Pošaljite vaš komentar, budite prvi »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


