Vesti » Politika 04.05.2008
Činjenice demantuju Jovanovića
Pre pogibije Suade Dilberović i Olge Sučić, 5. aprila 1992. godine u Sarajevu, hrvatsko-bošnjačke snage su počinili masovne zločine nad Srbima u Bosanskom Brodu i Kupresu
Politika nedelja, 4. maj 2008.
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka, 3. maja – Prilikom nedavnog boravka u Sarajevu, lider Liberalno demokratske partije Srbije Čedomir Jovanović je, prema izvještaju Federalne novinske agencije, izjavio da su Suada Dilberović i Olga Sučić „bile prve žrtve rata, koji je i Srbiju učinio žrtvom”. On je ovo rekao posle polaganja venca na most na kojem su 5. aprila 1992. one poginule.
U Jovanovićevom gestu ne bi bilo ništa sporno kada bi bilo tačno da su Suada Dilberović i Olga Sučić, zaista, bile prve žrtve rata u Bosni i Hercegovini. No, stvari ni izbliza ne stoje onako kako je, prema izveštaju Fene, rekao lider LDP-a i kako godinama tvrde svi bošnjački zvaničnici.
Pre Dilberovićke i Sučićke u BiH je stradalo mnogo ljudi. Vojislav Garanović je 15. septembra 1991. godine poginuo kod Bosanskog Broda od granate ispaljena iz Hrvatske. Šest dana kasnije u Gradišci su stradale tri žene i jedan muškarac, takođe u artiljerijskom napadu sa teritorije Hrvatske. U klancu Studena vrila, kod Posušja, 22. septembra iz zasede je pucano na kolonu JNA i tada da je ubijen stariji vodnik Slovenac Vojko Čeh. Vojska je uzvratila vatrom i ubila Ludviga Pavlovića, pripadnika ustaške terorističke grupe koja je 1972. godine iz Australije ubačena u tadašnju Jugoslaviju sa zadatkom da podigne ustanak. Kod Pavlovića, koji je tada zarobljen i osuđen na 20 godina zatvora, nađena je legitimacija rezervnog policajca MUP-a Republike Hrvatske.
Ako bi se svi ovi događaji, kao i zaseda Zbora narodne garde Hrvatske u selu Ravno kod Trebinja iz koje su 1. oktobra 1991. godine ubili 14 rezervista JNA, podveli pod incidente ili „uvod u rat”, pre 5. aprila 1992. godine desilo se nekoliko stradanja Srba u BiH. Prva žrtva u Sarajevu bio je Nikola Gardović, kojeg je 1. marta, u centru grada, ubio Ramiz DelalićĆelo, jer je na venčanju sina nosio srpsku zastavu. Iako je javno, na televiziji, priznao ubistvo, Delalić, u ratu komandant 9. brdske brigade Armije BiH, nikada nije osuđen za taj zločin.
Pre pogibije Suade Dilberović i Ogle Sučić, Srbi su masovno stradali u Bosanskom Brodu i Kupresu. Regularne jedinice Hrvatske ušle su u Brod 3. marta i zajedno sa naoružanim lokalnim Bošnjacima i Hrvatima zavele strahovladu u ovoj opštini. Njihove prve žrtve bili su Andrija Martić i njegov sin Momir i Duško Dujanić, koje su ubili 25. marta, a teško ranili Momirovu suprugu Merimu i Branka Dujmića. Idućeg dana, u selu Sijekovac ubijeno je devet Srba – najstarija žrtva bio je Jovan Zečević (72), a najmlađa sedamnaestogodišnji Dragan Milošević. U ovom selu je narednih dana ubijeno još 11 Srba, a za te zločine još niko nije odgovarao.
U napadu regularnih trupa Hrvatske vojske i Hrvatskog veća odbrane na Kupres, od 3. do 5. aprila, ubijena su 54 Srbina, a 16 zarobljenih se i danas vode na spiskovima nestalih. O učešću jedinica Hrvatske vojske u napadu na Kupres, pored ostalog, svedoči i spomenik podignut „Vukovarskim braniteljima” koji su od 3. do 10. aprila poginuli na kupreškoj visoravni.
B. Marić
[objavljeno: 04/05/2008.]
Banjaluka, 3. maja – Prilikom nedavnog boravka u Sarajevu, lider Liberalno demokratske partije Srbije Čedomir Jovanović je, prema izvještaju Federalne novinske agencije, izjavio da su Suada Dilberović i Olga Sučić „bile prve žrtve rata, koji je i Srbiju učinio žrtvom”. On je ovo rekao posle polaganja venca na most na kojem su 5. aprila 1992. one poginule.
U Jovanovićevom gestu ne bi bilo ništa sporno kada bi bilo tačno da su Suada Dilberović i Olga Sučić, zaista, bile prve žrtve rata u Bosni i Hercegovini. No, stvari ni izbliza ne stoje onako kako je, prema izveštaju Fene, rekao lider LDP-a i kako godinama tvrde svi bošnjački zvaničnici.
Pre Dilberovićke i Sučićke u BiH je stradalo mnogo ljudi. Vojislav Garanović je 15. septembra 1991. godine poginuo kod Bosanskog Broda od granate ispaljena iz Hrvatske. Šest dana kasnije u Gradišci su stradale tri žene i jedan muškarac, takođe u artiljerijskom napadu sa teritorije Hrvatske. U klancu Studena vrila, kod Posušja, 22. septembra iz zasede je pucano na kolonu JNA i tada da je ubijen stariji vodnik Slovenac Vojko Čeh. Vojska je uzvratila vatrom i ubila Ludviga Pavlovića, pripadnika ustaške terorističke grupe koja je 1972. godine iz Australije ubačena u tadašnju Jugoslaviju sa zadatkom da podigne ustanak. Kod Pavlovića, koji je tada zarobljen i osuđen na 20 godina zatvora, nađena je legitimacija rezervnog policajca MUP-a Republike Hrvatske.
Ako bi se svi ovi događaji, kao i zaseda Zbora narodne garde Hrvatske u selu Ravno kod Trebinja iz koje su 1. oktobra 1991. godine ubili 14 rezervista JNA, podveli pod incidente ili „uvod u rat”, pre 5. aprila 1992. godine desilo se nekoliko stradanja Srba u BiH. Prva žrtva u Sarajevu bio je Nikola Gardović, kojeg je 1. marta, u centru grada, ubio Ramiz DelalićĆelo, jer je na venčanju sina nosio srpsku zastavu. Iako je javno, na televiziji, priznao ubistvo, Delalić, u ratu komandant 9. brdske brigade Armije BiH, nikada nije osuđen za taj zločin.
Pre pogibije Suade Dilberović i Ogle Sučić, Srbi su masovno stradali u Bosanskom Brodu i Kupresu. Regularne jedinice Hrvatske ušle su u Brod 3. marta i zajedno sa naoružanim lokalnim Bošnjacima i Hrvatima zavele strahovladu u ovoj opštini. Njihove prve žrtve bili su Andrija Martić i njegov sin Momir i Duško Dujanić, koje su ubili 25. marta, a teško ranili Momirovu suprugu Merimu i Branka Dujmića. Idućeg dana, u selu Sijekovac ubijeno je devet Srba – najstarija žrtva bio je Jovan Zečević (72), a najmlađa sedamnaestogodišnji Dragan Milošević. U ovom selu je narednih dana ubijeno još 11 Srba, a za te zločine još niko nije odgovarao.
U napadu regularnih trupa Hrvatske vojske i Hrvatskog veća odbrane na Kupres, od 3. do 5. aprila, ubijena su 54 Srbina, a 16 zarobljenih se i danas vode na spiskovima nestalih. O učešću jedinica Hrvatske vojske u napadu na Kupres, pored ostalog, svedoči i spomenik podignut „Vukovarskim braniteljima” koji su od 3. do 10. aprila poginuli na kupreškoj visoravni.
B. Marić
[objavljeno: 04/05/2008.]
Preuzeto sa sajta politika.co.yu »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


Komentari