Vesti » Danas 09.07.2008
Guliveri i patuljci
iza scene Dometi G-8
Danas sreda, 9. jul 2008.
Godišnji sabor najrazvijenijih zemalja sveta više nikako ne nalikuje na prijatno "ćaskanje pored kamina", kako ga je 1975. zamislio prvi domaćin, tadašnji predsednik Francuske Žiskar d’Esten, ma koliko se i onda uz pucketanje vatre razgovaralo o neprijatnim temama. I tada je recimo nafta bila velika briga, samo što je nevolju činio skok cene na dvanaest dolara, a danas je barel na korak od sto pedeset.
Porodica Zapada (SAD, Britanija, Francuska, Nemačka, Italija, Japan i Kanada), 1998. pridružila se i Rusija, okupila se u svojevrsnu rodovsku zajednicu da prvenstveno ipak brine o sopstvenim potrebama.
U međuvremenu članovi G-8, a i ostali se menjanju, pa jedni nisu zaštićeni, ni drugi nemoćni. Na ovogodišnjem trodnevnem samitu u Tojaku, na japanskom ostrvu Hokaido, učesnici su ne samo gosti za galerije, kojima pripadaju mrvice još petnaest zamalja, među kojima osam iz Afrike.
Dosad je ostatak sveta najvećim delom dobijao reči utehe i razumevanja, uz izdašna obećanja siromašnima, koja su mahom ostajala prazne reči. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun je otud ovaj sastanak G-8 pozvao da "dotakne međusobne izazove", pre svega astronomski skok cena hrane, "koje su okrenule unatrag kazaljke razvoja" i mračnu sliku klimatskih promena.
Klub privilegovanih više ne može da opstane kao društvo nedodirljivih. Čak i u njemu se raspravlja o drugačijoj podeli, gde su dojučerašnji statisti s pravom spremni za mnogo značajnije uloge, poput Indije, Kine, Brazila, pa i Južne Afrike, Koreje i Meksika. U osnivačko doba G-8, Delhi i Peking su bili samo "ekonomski patuljci", prvi preživljavajući na šaci pirinča, drugi ispetljavajući se iz mreže nasleđa Mao Cedunga.
Današnje stasajuće privrede, beleži "Internešenal herald tribjun", odnose "više od devedeset procenata povećane potrošnje nafte i metala od 2002. i osamdeset odsto skoka zahteva za žitaricama".
Prethodni zadrugari iz istog dela sveta, na primer Asocijacija nacija Jugoistočne Azije, i posle četrdeset godina postojanja, za stručnjake su "uglavnom tigrovi od papira". Kritični eksperti, međutim, postavljaju pitanje da li junaci novog doba dovoljno pirihvataju svoje globalnije odgovornosti ili se kriju iza paravana ranijeg siromaštva i na tome "ubiraju dividende napretka".
Kina, recimo, istovremeno brani status zemlje u razvoju i uskoro će - prema podacima sa sajtova - preteći Nemačku kao treća najveća svetska ekonomija.
Neophodno je širenje G - 8, smatra D. H. Pai Panadikar, istarživač iz Delhija, jer samo zajednički mogu da se savladaju sve nedaće, bilo da se radi o životnoj sredini, nafti ili inflaciji ili nečemu drugom. Analitičari sumnjaju u povremene pojednostavljene recepte alternative osmočlanom klubu bogatih. Pravi izazov je, akademski formulišu, "oblikovanje institucionalnih aranžmana, koji će dotaći sve bolne tačke". U praksi ništa posebno nije na vidiku.
Upućeni smatraju da se članovi G-8 više koncentrišu na svoje pojedinačne probleme nego na događaje koji dominiraju u poslednjih pet godina, zaključuje uvodničar "Gardijana". Pri tom se nabraja opštija uporedna mera po kojoj u Britaniji porodica na hranu troši petnaest odsto budžeta, a u svetu u razvoju između pedeset i osamdeset procenata.
Maštovitiji opisi pojednostavljeno predstavljaju trpezu u Tojaku: "Tanjir neće biti samo posluženje cikličnom ekonomskom krizom, posle dugog perioda snažnog rasta i niske inflacije."
Ako G-8 bude obavljao posao kako treba - a cinici zameraju da ga "uglavnom vode političari kojima manjka autoritet", piše dnevnik "Telegraf" - njegove namere neće biti samo večni spisak pustih želja, smatraju komentatori, bez ponovljenih dijagnoza i alibija osmorice da nisu čarobnjaci. Dodaju: Svakako, napuštaju Hokaido "s izvesnim idejama" i nešto opipljivih dobitaka za svet, ali sa maglovitim izgledima kad će se ostvariti. Neumoljiva činjenica je da udruženje sa čertnaest procenata stanovništva sveta raspolaže sa 65 odsto ukupnih bogatstava i kontroliše tri četvrtine svekolikih vojnih utrošaka.
Ali i - vreme iz klasične knjige za decu i odrasle engleskog pisca Džonatana Sfifta pisane 1726 - Guliverov boravak među Liliputancima je daleka prošlost. Veliki i mali se danas drugačije raspoređuju.
Porodica Zapada (SAD, Britanija, Francuska, Nemačka, Italija, Japan i Kanada), 1998. pridružila se i Rusija, okupila se u svojevrsnu rodovsku zajednicu da prvenstveno ipak brine o sopstvenim potrebama.
U međuvremenu članovi G-8, a i ostali se menjanju, pa jedni nisu zaštićeni, ni drugi nemoćni. Na ovogodišnjem trodnevnem samitu u Tojaku, na japanskom ostrvu Hokaido, učesnici su ne samo gosti za galerije, kojima pripadaju mrvice još petnaest zamalja, među kojima osam iz Afrike.
Dosad je ostatak sveta najvećim delom dobijao reči utehe i razumevanja, uz izdašna obećanja siromašnima, koja su mahom ostajala prazne reči. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun je otud ovaj sastanak G-8 pozvao da "dotakne međusobne izazove", pre svega astronomski skok cena hrane, "koje su okrenule unatrag kazaljke razvoja" i mračnu sliku klimatskih promena.
Klub privilegovanih više ne može da opstane kao društvo nedodirljivih. Čak i u njemu se raspravlja o drugačijoj podeli, gde su dojučerašnji statisti s pravom spremni za mnogo značajnije uloge, poput Indije, Kine, Brazila, pa i Južne Afrike, Koreje i Meksika. U osnivačko doba G-8, Delhi i Peking su bili samo "ekonomski patuljci", prvi preživljavajući na šaci pirinča, drugi ispetljavajući se iz mreže nasleđa Mao Cedunga.
Današnje stasajuće privrede, beleži "Internešenal herald tribjun", odnose "više od devedeset procenata povećane potrošnje nafte i metala od 2002. i osamdeset odsto skoka zahteva za žitaricama".
Prethodni zadrugari iz istog dela sveta, na primer Asocijacija nacija Jugoistočne Azije, i posle četrdeset godina postojanja, za stručnjake su "uglavnom tigrovi od papira". Kritični eksperti, međutim, postavljaju pitanje da li junaci novog doba dovoljno pirihvataju svoje globalnije odgovornosti ili se kriju iza paravana ranijeg siromaštva i na tome "ubiraju dividende napretka".
Kina, recimo, istovremeno brani status zemlje u razvoju i uskoro će - prema podacima sa sajtova - preteći Nemačku kao treća najveća svetska ekonomija.
Neophodno je širenje G - 8, smatra D. H. Pai Panadikar, istarživač iz Delhija, jer samo zajednički mogu da se savladaju sve nedaće, bilo da se radi o životnoj sredini, nafti ili inflaciji ili nečemu drugom. Analitičari sumnjaju u povremene pojednostavljene recepte alternative osmočlanom klubu bogatih. Pravi izazov je, akademski formulišu, "oblikovanje institucionalnih aranžmana, koji će dotaći sve bolne tačke". U praksi ništa posebno nije na vidiku.
Upućeni smatraju da se članovi G-8 više koncentrišu na svoje pojedinačne probleme nego na događaje koji dominiraju u poslednjih pet godina, zaključuje uvodničar "Gardijana". Pri tom se nabraja opštija uporedna mera po kojoj u Britaniji porodica na hranu troši petnaest odsto budžeta, a u svetu u razvoju između pedeset i osamdeset procenata.
Maštovitiji opisi pojednostavljeno predstavljaju trpezu u Tojaku: "Tanjir neće biti samo posluženje cikličnom ekonomskom krizom, posle dugog perioda snažnog rasta i niske inflacije."
Ako G-8 bude obavljao posao kako treba - a cinici zameraju da ga "uglavnom vode političari kojima manjka autoritet", piše dnevnik "Telegraf" - njegove namere neće biti samo večni spisak pustih želja, smatraju komentatori, bez ponovljenih dijagnoza i alibija osmorice da nisu čarobnjaci. Dodaju: Svakako, napuštaju Hokaido "s izvesnim idejama" i nešto opipljivih dobitaka za svet, ali sa maglovitim izgledima kad će se ostvariti. Neumoljiva činjenica je da udruženje sa čertnaest procenata stanovništva sveta raspolaže sa 65 odsto ukupnih bogatstava i kontroliše tri četvrtine svekolikih vojnih utrošaka.
Ali i - vreme iz klasične knjige za decu i odrasle engleskog pisca Džonatana Sfifta pisane 1726 - Guliverov boravak među Liliputancima je daleka prošlost. Veliki i mali se danas drugačije raspoređuju.
Preuzeto sa sajta danas.co.yu »
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi



Komentari