Arhiva » Vesti » Mondo 08.09.2008

Kako dati nalog za trgovanje na Berzi

Mondo ponedeljak, 8. septembar 2008.
Možda se u ovom trenutku čini jednostavnim obaviti transakciju na Beogradskoj berzi, ali pre toga ipak bi trebalo znati određene stvari vezane za nalog koji se ispostavlja članu berze, kao i za metode trgovanja.

Pre svega, razlikujemo dva tipa naloga - kupovni i prodajni.

Član Berze dužan je da pre ispostavljanja naloga za trgovanje na Berzi proveri njegovu pokrivenost. To podrazumeva:

Pokrivenost naloga kupovine. Reč je o novčanim sredstvima uplaćenim na namenskom računu za kupovinu hartija od vrednosti do trenutka ispostavljanja naloga kupovine u Belex. Najkasnije - do dana saldiranja transakcije utvrđenog aktima Centralnog registra. Tim sredstvima je moguće izvršiti obaveze iz naloga kupovine u celosti, a nije moguće raspolagati u druge svrhe, osim u svrhe obaveza preuzetih po predmetnom nalogu kupovine. O tome se u potpunosti stara i odgovara član Berze koji ispostavlja nalog kupovine u skladu sa Pravilima poslovanja Beogradske berze i aktima Centralnog registra.

Pokrivenost naloga prodaje. Reč je o proverenom vlasništvu i raspoloživosti za prodaju hartije od vrednosti na računu koji se vodi kod Centralnog registra do trenutka ispostavljanja naloga prodaje u Belex. Najkasnije - do dana saldiranja transakcije utvrđenog aktima Centralnog registra. Time je moguće izvršiti obaveze iz naloga u celosti, a nije moguće raspolagati u druge svrhe, osim u svrhe obaveza preuzetih po predmetnom nalogu prodaje, o čemu se u potpunosti stara i odgovara član Berze.

Elementi naloga za trgovanje su:

a) oznaka hartije od vrednosti (ime ili simbol),

b) oznaka vrste transakcije (kupi ili prodaj),

c) oznaka vrste naloga po ceni,

d) količina hartija od vrednosti,

e) oznaka vremenskog trajanja naloga,

f) datum i vreme ispostavljanja naloga,

g) jedinstvena identifikacija člana Berze (nalogodavca),

h) oznaka broja naloga iz knjige naloga člana Berze (nalogodavca),

i) identifikacija klijenta iz naloga za trgovanje, na način utvrđen usaglašenim procedurama između Berze i Centralnog registra,

j) oznaka visine provizije,

k) oznaka metoda trgovanja - za naloge koji se ispostavljaju neposredno na berzanski pult,

l) oznaka tržišta (berzansko ili vanberzansko) - za naloge koji se ispostavljaju neposredno na berzanski pult,

m) drugi elementi utvrđeni odlukom Upravnog odbora Berze.

U trgovanju hartijama od vrednosti, članovi Berze mogu ispostavljati sledeće vrste naloga:

a) po veličini:

- pojedinačni nalog klijenta,

- zbirni nalog (skup naloga jednakih po vrsti transakcije, po vrsti cene i ceni , vremenu trajanja i uslovima količine);

b) po vrsti transakcije:

- kupiti,

- prodati;

c) po vremenu trajanja:

- dnevni,

- do određenog dana, u roku trajanja najduže 90 dana,

- do opoziva - rok trajanja 90 dana;

d) po ceni:

- limit nalog,

- tržišni nalog, koji po vremenu trajanja može da bude samo - dnevni;

e) nalog za povlačenje;

f) posebni:

- sve ili ništa,

- nalog za promenu naloga,

- nalog sa skrivenom ukupnom količinom,

- nalog za minimalno izvršenje,

- sve ili ništa trenutno,

- stop nalog,

- na otvaranju,

- na zatvaranju.

Možda je ovde bitno pomenuti u čemu je razlika između limit naloga i tržišnog naloga: kod limit naloga, vi ste odredili limit cenu i transakcija će biti realizovana samo ukoliko se na tržištu u tom trenutku pojavi odgovarajuća pozicija sa druga strane koja omogućava da se vaš nalog upari. Limit cena se kod kupovnog naloga određuje sa "ne više od …", a kod prodaje sa "ne manje od …". Ovaj tip naloga je jedini logičan na kontinuiranom segmentu trgovanja vezano za akcije kompanija kod kojih se cena menja iz minuta u minut. Kod metoda preovlađujuće cene (MPC) gde se kompletan dnevni promet obavlja po utvrđenoj preovlađujućoj ceni, moguće je dati oba tipa naloga - ako date limit nalog, vaš nalog će biti realizovan identično kao i sa kontinuiranim metodom ukoliko to tržište dozvoli. Međutim, vi sa tzv. tržišnim nalogom pokazujete spremnost da prihvatite svaku cenu koju tržište odredi sa dozvoljenom fluktuacijom od +,- 20% u odnosu na indikativnu cenu (cena od prethodnog dana).

Jedino prvog dana trgovanja dozvoljena fluktuacija je +300%, -20% u odnosu na korigovanu knjigovodstvenu vrednost. Upravo iz tog razloga treba biti jako oprezan kod prvog dana trgovanja kada se akcije date kompanije pojave na listingu Beogradske berze. Naime, pokazalo se da je za većinu medijski atraktivnih akicija prvog dana trgovanja cena skočila za maksimalno dozvoljenih 300%, a nakon toga su sledećih dana usledile i značajnije korekcije na dole.

U nalogu za trgovanje:

1) cene akcija izražavaju se u dinarima u celom broju, osim ukoliko nije drugačije utvrđeno rešenjem Komisije za listing, odnosno odlukom Direktora Berze;

2) cene dužničkih hartija od vrednosti izražavaju se u procentu njihove nominalne vrednosti, izraženom sa dva decimalna mesta, ili u apsolutnom, odnosno indeksiranom apsolutnom iznosu.

U sledećem tekstu čitajte o ulozi i značaju berzanskih indeksa.

za MONDO, prof. Zoran Grubišić

(autor je profesor na Fakultetu za trgovinu i bankarstvo Univerziteta "Braća Karić", gde predaje na predmetima Makroekonomija i Finansijska tržišta)

Preuzeto sa sajta mtsmondo.com »

Ključne reči

Beogradska berza Berza
Add to Google

Oglasi

Add to Google
Add to Facebook
©2008 Naslovi