Arhiva » Vesti » Press 12.10.2008
PO HRANU U AFRIKU
Ceo pijačni asortiman nam stiže iz Egipta, iz koga uvozimo paradajz, krompir, pasulj, grašak, dok srpskim seljacima povrće trune ili ga prodaju ispod cene
Press pre 52 dana
Vratio se Šime... Od bivših jugoslovenskih republika najviše uvozimo iz Hrvatske i Slovenije, s ostalima smo u debelom plusu
U Srbiju se uvozi sve, bukvalno sve - od igle do lokomotive. Uvoz komponenti za vozove vredan je nešto više od 19 miliona dolara, a igala skoro tri miliona. Naš najveći uvozni proizvod je nafta, za koju je od početka godine dato 1,411,936,768 dolara, dok su po vrednosti na dnu liste skoro tri hiljade uvoznih proizvoda, a kojom raspolaže Privredna komora Srbije, tekstilne tkanine prevučene lepkom za koje je izdvojeno oko 500 hiljada dolara.
Samo da krene „fijat"... Kad proradi Kragujevac, Srbija će postati veliki izvoznik automobila
Ceo pijačni asortiman nam stiže iz Egipta, iz koga uvozimo paradajz, krompir, pasulj, grašak, dok srpskim seljacima povrće trune ili ga prodaju ispod cene. Ništa nije bolja situacija ni s voćem, pa nam iz inostranstva stižu i jagode, jabuke, kruške, pa čak i maline koje su u Srbiji inače poznate kao glavni izvozni proizvod i srpski brend. A da Srbi obožavaju južno voće, najbolje govori podatak da je od početka godine uvezeno banana za 40 miliona dolara, a nešto manje je dato za pomorandže i limun. Nismo imuni ni na svinjske i jagnjeće polutke, ali ni na mlečne proizvode, ribu, sardine. Posledica teniske groznice koja drma Srbiju ide naruku uvoznicima teniskih loptica i reketa, kojih je od početka godine uvezeno u vrednosti od 2,5 miliona dolara.
Najzanimljivije stavke uvoza
Sudeći po sumi od četiri miliona dolara, raznorazne vrste zatvarča su nesumnjivo deficitarna roba, kao i brushalteri, šminka, sve vrste garderobe, igračaka, pa čak i led, za koji je utrošeno skoro milion dolara od početka godine.
Jak dinar odgovara samo uvoznicima
Ekonomista i direktor IZIT-a Miloje Kanjevac kaže za Press da je, ako uporedimo uvoz i izvoz, razlika ogromna. Izvoz čini samo 48 odsto uvoza.
- Najveći problem je precenjenost domaće valute, čija je realna vrednost oko 150 puta manja od evra. Zbog neadekvatnog kursa dinara, došlo je do destimulacije izvoza, proizvodnje i zapošljavanja. U ovakvom sistemu na dobitku su samo uvoznici, kojima odgovara jak dinar. Zabrinjavajuće je takođe i to što Srbija uvozi robu široke potrošnje, a izvozi uglavnom proizvode niže obrade - tvrdi Kanjevac i napominje da se spoljni dug Srbije u poslednjih osam godina utrostručio. Takođe, on upozorava da se u Srbiji ništa neće promeniti sve dok dinar ne bude dostigao realnu vrednost koja bi stimulisala proizvodnju i izvoz.
Za video rekordere dato skoro 14 miliona dolara
Od početka godine je uvoz etiketa Srbiju koštao oko tri miliona dolara, 2,5 miliona dato je za upaljače, isto toliko i za hemijske olovke, kao i za kišobrane i suncobrane. Uvoz dugmadi koštao je 1,8 miliona dolara, a za razne igračke izdvojeno je pet puta više. Ako se osvrnemo na podatak da je Srbija uvezla video rekordera za 13,777,041 dolar, neko bi pomislio da era DVD-ija još uvek nije stigla kod nas.
Povećanje izvoza rezultat je pre svega:
- Privatizacije i restrukturisanja preduzeća, kao i CEFTA sporazuma
- izvoza gvožđa, čelika i obojenih metala, kao rezultat rasta međunarodne potražnje
- Izvoza poljoprivrednih proizvoda, žitarica 201 milion dolara, a voća i povrća 321 milion dolara
Povećanje uvoza u proteklom periodu, posledica je:
- uvoza energenata, čija cena na svetskom tržištu varira, ali je i dalje visoka
- uvoza rude bakra i gvožđa koji se koriste za proizvodnju osnovnih i drugih metala, a koji na svetskom tržištu imaju povoljnu cenu
- rasta tražnje; realne zarade stavljene pod kontrolu, pa je ključni generator rasta tražnje visoka javna potrošnja, koja je iznad nivoa produktivnosti rada
U deficitarnu robu spadaju i tastature, toaletni papir, čipka, žvake, perle, šljokice, đonovi, potpetice, sijalice, pa čak i iznutrice poput creva, bešike i želuca. Ono što nas posebno raduje je da spadamo u narod koji vodi računa o ličnoj higijeni te uvozimo preparate za ručno pranje u vrednosti 49,544,698 dolara, raznorazne sapune za oko 15 miliona dolara, te depilatore za 4,5 miliona. I seksualna kultura nam je na visokom nivou, o čemu govori podatak da za uvoz prezervativa dajemo 1,991,120 dolara. Naravno, žene se mogu zadovoljiti i na drugi način, pa na uvoz ruža i hrizantema trošimo isto toliko. Isto tako, ženu će usrećiti i lepo obučen muškarac pa tako na desetine miliona dolara trošimo na mušku obuću, kao i gaderobu, parfeme i toaletnu vodu.
Ekonomista i saradnik privredne komore Srbije Goran Nikolić smatra da veliki uvoz govori mnogo o srpskom tržištu.
- Sitnice koje se ljudima čine kao bizarne čine veoma mali deo ukupnog uvoza tako da ne treba da brinu građane, ne učestvuju puno u spoljnotrgovinskom deficitu. Mnogo trošimo i na naftu i energente, a smanjenje spoljnotrgovinskog deficita moglo bi se ostvariti ako bismo uvozili što više opreme pomoću koje bismo pravili proizvode koje bismo mogli da izvozimo i tako pokrijemo veoma veliki deficit - tvrdi Nikolić.
Inače, spoljnotrgovinski deficit Srbije procenjen je na oko 30 milijardi dolara, što je tri i po puta više nego 2000. godine.
M. MAJSTOROVIĆ
U Srbiju se uvozi sve, bukvalno sve - od igle do lokomotive. Uvoz komponenti za vozove vredan je nešto više od 19 miliona dolara, a igala skoro tri miliona. Naš najveći uvozni proizvod je nafta, za koju je od početka godine dato 1,411,936,768 dolara, dok su po vrednosti na dnu liste skoro tri hiljade uvoznih proizvoda, a kojom raspolaže Privredna komora Srbije, tekstilne tkanine prevučene lepkom za koje je izdvojeno oko 500 hiljada dolara.
Samo da krene „fijat"... Kad proradi Kragujevac, Srbija će postati veliki izvoznik automobila
Ceo pijačni asortiman nam stiže iz Egipta, iz koga uvozimo paradajz, krompir, pasulj, grašak, dok srpskim seljacima povrće trune ili ga prodaju ispod cene. Ništa nije bolja situacija ni s voćem, pa nam iz inostranstva stižu i jagode, jabuke, kruške, pa čak i maline koje su u Srbiji inače poznate kao glavni izvozni proizvod i srpski brend. A da Srbi obožavaju južno voće, najbolje govori podatak da je od početka godine uvezeno banana za 40 miliona dolara, a nešto manje je dato za pomorandže i limun. Nismo imuni ni na svinjske i jagnjeće polutke, ali ni na mlečne proizvode, ribu, sardine. Posledica teniske groznice koja drma Srbiju ide naruku uvoznicima teniskih loptica i reketa, kojih je od početka godine uvezeno u vrednosti od 2,5 miliona dolara.
Najzanimljivije stavke uvoza
Sudeći po sumi od četiri miliona dolara, raznorazne vrste zatvarča su nesumnjivo deficitarna roba, kao i brushalteri, šminka, sve vrste garderobe, igračaka, pa čak i led, za koji je utrošeno skoro milion dolara od početka godine.
Jak dinar odgovara samo uvoznicima
Ekonomista i direktor IZIT-a Miloje Kanjevac kaže za Press da je, ako uporedimo uvoz i izvoz, razlika ogromna. Izvoz čini samo 48 odsto uvoza.
- Najveći problem je precenjenost domaće valute, čija je realna vrednost oko 150 puta manja od evra. Zbog neadekvatnog kursa dinara, došlo je do destimulacije izvoza, proizvodnje i zapošljavanja. U ovakvom sistemu na dobitku su samo uvoznici, kojima odgovara jak dinar. Zabrinjavajuće je takođe i to što Srbija uvozi robu široke potrošnje, a izvozi uglavnom proizvode niže obrade - tvrdi Kanjevac i napominje da se spoljni dug Srbije u poslednjih osam godina utrostručio. Takođe, on upozorava da se u Srbiji ništa neće promeniti sve dok dinar ne bude dostigao realnu vrednost koja bi stimulisala proizvodnju i izvoz.
Za video rekordere dato skoro 14 miliona dolara
Od početka godine je uvoz etiketa Srbiju koštao oko tri miliona dolara, 2,5 miliona dato je za upaljače, isto toliko i za hemijske olovke, kao i za kišobrane i suncobrane. Uvoz dugmadi koštao je 1,8 miliona dolara, a za razne igračke izdvojeno je pet puta više. Ako se osvrnemo na podatak da je Srbija uvezla video rekordera za 13,777,041 dolar, neko bi pomislio da era DVD-ija još uvek nije stigla kod nas.
Povećanje izvoza rezultat je pre svega:
- Privatizacije i restrukturisanja preduzeća, kao i CEFTA sporazuma
- izvoza gvožđa, čelika i obojenih metala, kao rezultat rasta međunarodne potražnje
- Izvoza poljoprivrednih proizvoda, žitarica 201 milion dolara, a voća i povrća 321 milion dolara
Povećanje uvoza u proteklom periodu, posledica je:
- uvoza energenata, čija cena na svetskom tržištu varira, ali je i dalje visoka
- uvoza rude bakra i gvožđa koji se koriste za proizvodnju osnovnih i drugih metala, a koji na svetskom tržištu imaju povoljnu cenu
- rasta tražnje; realne zarade stavljene pod kontrolu, pa je ključni generator rasta tražnje visoka javna potrošnja, koja je iznad nivoa produktivnosti rada
U deficitarnu robu spadaju i tastature, toaletni papir, čipka, žvake, perle, šljokice, đonovi, potpetice, sijalice, pa čak i iznutrice poput creva, bešike i želuca. Ono što nas posebno raduje je da spadamo u narod koji vodi računa o ličnoj higijeni te uvozimo preparate za ručno pranje u vrednosti 49,544,698 dolara, raznorazne sapune za oko 15 miliona dolara, te depilatore za 4,5 miliona. I seksualna kultura nam je na visokom nivou, o čemu govori podatak da za uvoz prezervativa dajemo 1,991,120 dolara. Naravno, žene se mogu zadovoljiti i na drugi način, pa na uvoz ruža i hrizantema trošimo isto toliko. Isto tako, ženu će usrećiti i lepo obučen muškarac pa tako na desetine miliona dolara trošimo na mušku obuću, kao i gaderobu, parfeme i toaletnu vodu.
Ekonomista i saradnik privredne komore Srbije Goran Nikolić smatra da veliki uvoz govori mnogo o srpskom tržištu.
- Sitnice koje se ljudima čine kao bizarne čine veoma mali deo ukupnog uvoza tako da ne treba da brinu građane, ne učestvuju puno u spoljnotrgovinskom deficitu. Mnogo trošimo i na naftu i energente, a smanjenje spoljnotrgovinskog deficita moglo bi se ostvariti ako bismo uvozili što više opreme pomoću koje bismo pravili proizvode koje bismo mogli da izvozimo i tako pokrijemo veoma veliki deficit - tvrdi Nikolić.
Inače, spoljnotrgovinski deficit Srbije procenjen je na oko 30 milijardi dolara, što je tri i po puta više nego 2000. godine.
M. MAJSTOROVIĆ
Preuzeto sa sajta pressonline.rs »
Komentari na drugim sajtovima
Oglasi
Vesti dana
©2008 Naslovi


Komentari